Zaštita tzv. zviždaca razlicito je uredena u zemljama clanicama Europske unije: neke zemlje posebnim zakonima štite ljude koji otkrivaju korupciju i nepravilnosti, druge to podrucje ureduju kroz zakone o radu te o državnim službenicima, dok pojedine države nemaju nikakvih posebnih zakonskih odredbi, bilo zato što su to dosad propustile uciniti, bilo da je rijec o zemljama takve demokratske tradicije da se zaštita zviždaca zapravo podrazumijeva.
Prema analizi koju je izradio sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuda, jedna od zemalja u kojoj je to pitanje najdetaljnije razradeno je Velika Britanija. U toj je zemlji vec 11 godina na snazi zakon o odavanju informacija u interesu javnosti kojim se zviždaci štite od otpuštanja, zaobilaženja kod promaknuca i slicno.U Francuskoj se zaštita ne provodi posebnim zakonom, nego kroz zakon o javnim službenicima i zakon o radu, u kojem su uvedene posebne mjere zaštite za privatni sektor na nacin da zakon kaže da niti jedan zaposlenik ne može biti kažnjen, otpušten ili diskriminiran zbog dobronamjernog odavanja informacija o korupciji. Ako se to dogodi, poslodavac mora dokazati na sudu da je odluka o, primjerice, otkazu bila opravdana iz drugih razloga i da nije imala nikakve veze s navodima zaposlenika o korupciji.
Prema analizi Ministarstva, posebni zakoni o zaštiti zviždaca ne postoje ni u Finskoj, Irskoj, Ceškoj, Bugarskoj i Austriji.Za Finsku se tako istice da njeno "otvoreno društvo i kultura organiziranja zajednice, lojalnost i profesionalna etika garantiraju integritet i transparentnost" te da je naglasak na problemu, a ne zviždacu, a zaštita anonimnosti apsolutni prioritet.