U kultnoj oštariji Most, gdje je prije cetrdesetak godina nastala pjesma Zvane Crnje "Na Moste pod Blzetom", u ponedjeljak uvecer održana je književna vecer, hommage velikom istarskom i hrvatskom pjesniku, esejistu, feljtonistu, polemicaru, kriticaru, kulturologu - jednoj od najznacajnijih i najosebujnijih licnosti istarske književne, kulturne i društvene scene druge polovice 20. stoljeca.
Kada se spominje Crnjino ime, prva je asocijacija velebna institucija, kažu cak kapitalno Crnjino ostvarenje - Cakavski sabor, koji je poceo s radom 1969. godine kao Sabor cakavskog pjesništva u Žminju. Profesorica Vilma Zohil Unukic, dugogodišnja tajnica Cakavskog sabora i jedna od osnivaca ove institucije, kao i još dva clana delegacije žminjske Katedre, profesori Milica Kranjcic i Andelko Pucic, prisjetili su se pocetaka, prvih susreta i okupljanja u Žminju.
Obnova Huma - najmanjega grada na svijetu, osnivanje Katedre Cakavskog sabora Roc te velicanstvena Crnjina ideja izgradnje Aleje glagoljaša vrijednosti su kojima je Crnja zadužio Buzeštinu, Roštinu i Humštinu. Svoja sjecanja na te bremenite godine i na Crnju kao velikog predvodnika i idejnog zacetnika tih velikih projekata evocirao je Vladimir Pernic, predsjednik Katedre Cakavskog sabora Roc.
Odgovarajuci potvrdno na pitanje gradi li se danas Cakavski sabor, nakon cetrdeset godina, i dalje na temeljima koje je postavio Zvane Crnja, prof. dr. sc. Slavko Krajcar, predsjednik Cakavskog sabora, pohvalio se da danas imaju 30 katedri u pet županija.
- Prvi smo put ove godine prešli granice Hrvatske - primili smo u clanstvo zajednicku katedru gradišcanskih Hrvata iz Madarske i Austrije, rekao je Krajcar.
"Zvane Crnja - velikan svog doba" naziv je predavanja koje je u pulskoj Gradskoj knjižnici i citaonici u utorak održao mr. Boris Domagoj Biletic u povodu 20. obljetnice smrti tog autora i Mjeseca hrvatske knjige. Prije izlaganja nagradivana pjesnikinja Nada Galant malobrojne je okupljene pocastila Crnjinim stihovima, a Biletic je na pocetku predavanja kazao da mu je cast i hvala da može govoriti o Crnji.
- Osobno sam ga poznavao i suradivao s njim na ediciji "Istra kroz stoljeca". Imam lijepe uspomene na druženje i razgovore s njim. Prikupio sam i dosta njegove grade, koju sam fragmentarno objavio u Novoj Istri. Ono cime bi se netko trebao pozabaviti je i njegova knjižnica, koja sadrži sedam do osam tisuca knjiga, rekao je Biletic u uvodu predavanja.
Govorio je o Crnjinoj književnoj i kulturno-organizacijskoj karijeri te glavnim tockama njegovog života od 1920. do 1991. godine. Dotaknuo se i svih casopisa i novina koje je Crnja u svom životu uredivao te se najviše zadržao na njegovu pjesništvu te angažmanu i radu u Cakavskom saboru.
- Cakavski sabor, na cijem je celu Crnja bio od 1969. do 1977. godine, epohalna je institucija za hrvatsku Istru, a on je tad poticao razne znanstvene skupove, kulturne priredbe pa i dugorocne programe. Upravo je taj Crnjin Cakavski sabor dao silan doprinos preporodu istarske kulturne scene, bio je to integracijski pokret koji mnogi kriticari nisu prepoznali, rekao je Biletic.
Za Crnjin umjetnicki rad ustvrdio je da se potvrdio kao pjesnik i esejist, prozaik, dramaturg i odlican polemicar - drugim rijecima intelektualac par excellence. (G. CALIC ŠVERKO, B. VINCEK)