Do 2025. godine Istra bi trebala ostvariti od 2,5 do 3 milijarde eura novih investicija u turizam, doseći minimalno 100 eura prosječne potrošnje po noćenju, podići udio hotela i turističkih naselja na 30 posto u smještajnoj strukturi, podići ukupnu zauzetost kreveta na 30 posto, a hoteli i turistička naselja iznad 50 posto te ostvariti ukupan godišnji prihod od turizma u 2025. između 2,5 i 3 milijarde eura. Broj noćenja trebao bi porasti na 28 milijuna sa sadašnjih 23, 6 milijuna.
Za devet godina u Istri će biti 11.000 novih smještajnih jedinica u hotelima i turističkim naseljima, i to na razini 4 i 5 zvjezdica, od čega 6.000 kroz rekonstrukcije vodećih turističkih tvrtki, a 4.000 jedinica u novim greenfield ili brownfield investicijama, što se odnosi na realizaciju polovine ukupnih kapaciteta projekata Veliki Brijun, Brijuni Riviera, Porto Mariccio, Dragonera, Marlera, Savudrija/Vladimir Nazor, Duga Uvala te drugih razvojnih lokacija.
Tisuću novih jedinica trebalo bi nastati kroz 50 novih malih obiteljskih hotela prosječne veličine 20 jedinica, a oko pet tisuća jedinca očekuje se u B&B objektima i različitim tipovima ruralnog smještaja. Optimistična su to predviđanja novog Master plana razvoja turizma Istre od 2015. do 2025. godine koji je nedavno usvojila Skupština Istarske županije, a kojeg su naručile Turistička zajednica Istre, Županija, vodeća turistička poduzeća i lokalne turističke zajednice. Izradila ga je zagrebačka tvrtka Horwath Consulting, u suradnji sa španjolskih THR-om koji su izrađivali i prvi plan.
Kako više zaraditi
U planu sena nešto manje od 300 stranica analizira postojeće stanje istarskog turizma, te previđa kako se može bolje i više zarađivati od turizma. Pritom se većina plana usmjerava na to kako i koliko dignuti kvalitetu hotela i turističkih naselja, dok se o privatnom smještaju govori na način da se njegov rast mora obuzdati, pa čak i smanjiti. Prema planu to će se dogoditi transformacijom privatnog smještaja u male obiteljske hotele, ili prodajom nekretnina.
Stoga se očekuje da će se taj segment smještaja smanjiti za 25 posto. Očekuje se da će nešto manje rasti njegova zauzetost, koja je čisto sezonalna, ali da će zbog dizanja kvalitete dići se i njegova cijena za 30 posto. Također, predviđa se i smanjenje kapaciteta u kampovima za 10 posto, dok će njihova zauzetost rasti
do tri puna mjeseca, a prosječna potrošnja za 40 posto. Takav model, tvrde planeri, udvostručit će turističke prihode uz povećanje od tek nešto više od 4,5 milijuna noćenja u odnosu na 2014., i to mahom van glavne sezone.
S prosječnom potrošnjom od 100 eura, Istra se tako svrstava među najkonkurentnije europske turističke regije, stoji u planu.
Međutim, iako su na samom početku plana navedene sve boljke istarskog turizma i što nije provedeno prethodnim planom, kao da se te činjenice u novom strateškom dokumentu ne uzimaju u obzir. A planirano je bilo da se smanji udio privatnog smještaja i kampova te da se poveća onaj hotelski. Ipak, dogodilo se suprotno - ukupni udio hotela i turističkih naselja pao s oko trećine na manje od petine ukupnih kapaciteta.
Porast privatnog smještaja
U 12 godina, između 2002. i 2014. godine, rastao je upravo privatan smještaj, koji se u tom periodu utrostručio, dok su kapaciteti u kampovima rasli za 20 posto. Rast od nešto više od 6 milijuna noćenja u navedenom razdoblju ostvaren je dominantno u tim segmentima smještaja. I novi plan govori kao i stari, da će daljnji nastavak rasta privatnog smještaja dovesti Istru u lošu poziciju, pa ipak zakonskih ni drugih okvira za smanjenje kapaciteta ne postoji. Ujedno, vrlo se uski dio plana dotiče mogućeg plana daljnjeg razvoja samog privatnog smještaja od kojeg direktnu korist ima upravo samo stanovništvo i koji je očito pokazao da može i dalje rasti.
I novi plan predviđa velika ulaganja u greenfield investicije, što je bio slučaj i sa starim planom. Ponovno se spominju ti isti projekti iz 2002. godine koji su zastali iz raznih razloga - birokracije, političkih sukoba, a dijelom i otpora lokalne javnosti i nevladinih udruga. Budući da se gotov ništa po njihovoj realizaciji nije učinilo već 14 godina, teško je očekivati da će se sve nadoknaditi u narednih devet kada se zna da je broj investitora bitno manji nego je to bio slučaj prije 2008. kada je buknula ekonomska kriza.
Realno je očekivati da će postojeće turističke tvrtke nastavljati ulagati. Međutim, definitivno može zabrinuti podatak da dosadašnje investicije nisu dovele do veće zauzetosti, već je ona ostala na istoj razini kao i prije 12 godina. Prigovara im se i da osim sunca i mora nisu razvijali druge proizvode, zbog čega se krivulja sezonalnosti baš i nije previše promijenila. Želja za cjelogodišnjim uspješnim turizmom u Istri daleko je od realizacije.
Potrošnja pala za 10 posto
Kada se govori o turističkoj infrastrukturi, planeri tvrde da u zadnjih 12 godina nije puno napravljeno po pitanju njena poboljšanja. U budućnosti Istra bi trebala uspostaviti regionalni touring cestovni sustav, zatim jedinstveni regionalni biciklistički sustav, a predlaže se i izgradnje te opremanje tri posjetiteljska centra - Istarski tartuf, Limski kanal i Rt Kamenjak. U planu je i gradnja sportske infrastrukture za golf, nogomet i tenis, ali i unapređenje kulturnog doživljaja Istre, te gradnja žičare u Motovunu i stvaranje jedinstvenog izložbeno-prodajno-interpretacijskog centra istarske ruralne proizvodnje. Što se tiče ostale infrastrukture, u planu stoji da treba osnažiti postojeću zračnu luku te treba postići brojku od milijun putnika godišnje, ali i sagraditi drugu cijev tunela Učka te dio ceste Rijeka-Pula između Opatije i Pazina.
Svakako je zabrinjavajući podatak iz istraživanja Tomas za 2014. godinu gdje je evidentno da je u odnosu na 2010. potrošnja u Istri pala za 10 posto, dok istodobno svake godine raste turistički promet. Također, istarski turizam i dalje kao prije 12 godina ovisi o pet glavnih tržišta koja čine oko 70 posto ukupnog prometa. Prema planu, Istra bi se u budućnosti trebala okrenuti dalekim tržištima.
Okrenut će se i gostima srednje i više platežne moći kroz dizanje kvalitete, a planeri su naveli i primjere dobre prakse kako to učiniti - talijansku regiju Alto Adige, Štajersku, španjolsku Costa Bravu te Maltu. (Barbara BAN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU