Županija od pomorskih koncesija zaradila 5,33 mil. kn

Na županijskoj skupštini bilo je riječi i o istarskim bolnicama (M. MIJOŠEK)
Na županijskoj skupštini bilo je riječi i o istarskim bolnicama (M. MIJOŠEK)

Je li Istarska županija spremna za naftne bušotine u Jadranu budući da Hrvatska nema ni opreme ni sredstava ako se nešto dogodi, pitao je Josip Antun Rupnik (Zeleni savez) jučer na sjednici Skupštine Istarske županije u Pazinu kada se raspravljalo o izvješću o stanju sustava zaštite i spašavanja za prošlu godinu. Pritom je predložio i da se Skupština Istarske županije izjasni podržava li bušenje Jadrana radi nafte, i izvijestio da će istarski pjevači slijediti primjer dalmatinskih u javnom negodovanju protiv bušenja.

Tehnomontu olakšati koncesiju

Voditelj službe zaštite i spašavanja Denis Stipanov odgovorio mu je da su sve nadležne službe "spremne intervenirati promptno na sve vrste ugroze", ali se konkretno o jadranskoj nafti nije želio izjašnjavati. Na godišnje izviješće inače nije bilo većih prigovora, osim što je nezavisni Damir Kajin sugerirao da se u izvješću o kvaliteti zraka posebno procijeni ugroženost koju za zdravlje stvaraju plominske termoelektrane te da se istraži je li zagađenje zraka povezano s oboljenjima od karcinoma na labinskog i kvarnerskom području.

Prihvaćeno je i godišnje izvješće o koncesijama na pomorskom dobru od kojih je Istarska županija lani utržila 5,33 milijuna kuna. U informaciji koju je vijećnicima predočio pročelnik Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić nabrojano je da je Vlada u Istri dodijelila ukupno 14 državnih koncesija (za brodogradilišta te luke i marine državnog značaja), a županijskih ima 19 za plaže, 18 za uzgoj riba i školjaka, 10 za luke (nautičke, turističke, ribarske i sportske), a ostale su za komunalne potrebe. Jedinice lokalne samouprave koje su dosad od Županije zatražile i dobile prijenos prava dodjeljivanja koncesija na pomorskom dobru su Pula, Medulin, Umag, Vodnjan, Novigrad i Tar. Kako se prihodi od koncesija dijele po trećinama između države, županije te općina ili gradova, a prihodi sadrže fiksni i varijabilni dio, vijećnike je zanimalo koliki su udjeli fiksnih i varijabilnih dijelova kod državnih koncesija, međutim Istarska županija tih podataka nema, rekao je Zidarić. Marino Roce je prigovorio da koncesionar Tunarice ni nakon 12 godina na toj lokaciji ništa nije izgradio, na što je Zidarić rekao da su razlog tome nedovršeni prostornoplanski propisi u Općini Raša, ali da je ugovor o toj koncesiji istekao te će se o njoj uskoro na Skupštini ponovno odlučivati. Damir Kajin rekao je da se pri dodjeljivanju koncesije za lokaciju Borik u Poreču pogodovalo jednom "financijeru lokalne politike", zbog čega ga dotični "tuži za duševne boli", pa je zatražio detaljnu dokumentaciju o toj koncesiji. Zidarić je odgovorio da je Borik dodijeljen onom tko je ponudio više.

Rasprava o koncesijama usmjerila se zatim na pulski Tehnomont, koji za svoju marinu plaća državnu koncesiju veću nego, primjerice, ACI za ukupno četiri svoje marine u Istri te da bi, iako Istarska županija tu nema nadležnosti, trebalo utjecati da država ovom važnom južnoistarskom gospodarskom subjektu ipak malo olakša koncesijske uvjete.

O financiranju bolnice iz EU fondova

Usvojena je i izmjena starije odluke o kreditima za izgradnju nove pulske bolnice, čime su određeni novi rokovi realizacije i otplate kredita, a uz još neke manje izmjene promijenjena je i njihova namjena: uz izgradnju, taj se kreditni novac može koristiti i za financiranje opremanja bolnice medicinskom opremom. Radi se o dva kredita od po 300 milijuna kuna, jednom kod Erste banke, a drugom kod HBOR-a, a kako je iznio načelnik županijske uprave Valerio Drandić, ako se 400 milijuna utroši za izgradnju i nadzor, tada se s preostalih 200 milijuna taman može financirati opremanje. Damir Kajin je odmah prigovorio podsjećanjem da se godinama govorilo da će se nova bolnica opremiti novcem europskih fondova, pa zatražio da tako i bude, a da se ostatak od 200 milijuna uloži u rovinjsku bolnicu Dr. Martin Horvat. Drandić međutim odgovara da se tako doista govorilo, ali kad se htjelo operacionalizirati, ispostavilo se da EU uopće nema fondova iz kojih bi se financirala izgradnja kapitalnih objekata u zdravstvu. Europskim će se fondovima svejedno kandidirati pojedini manji segmenti pulske bolnice za koje postoje uvjeti europskog financiranja, a to su primjerice energetika, energetska učinkovitost, infrastruktura, te dnevna bolnica. (Davor ŠIŠOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter