Proširenje slovenskog državnog teritorija za 22,1 kvadratni kilometar na sporna područja uz granicu s Hrvatskom, o kojem je naš list izvijestio u ponedjeljak, izazvalo je veliku pažnju javnosti, ali i umjerene komentare u političkim i stručnim krugovima. Iako je iz službenih dokumenata posve razvidno kako Slovenija danas ima veći teritorij nego 1991. godine, ta činjenica nije izazvala snažniju reakciju hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova, gdje, kao i u redovima političara, naglašavaju kako treba pričekati odluku Arbitražne komisije Stalnog Arbitražnog suda u Haagu, koja se očekuje za pola godine.
Kršenje međunarodnog prava
Podatak da Slovenija danas ima 20,273 kvadratna kilometra, dok ih je na dan proglašenja neovisnosti imala 20,251, akademik Davorin Rudolf, nekadašnji šef hrvatske komisije za granice, komentirao je kao kršenje principa međunarodnog prava.
U slovenski državni aerial uračunato je, izgleda, svih pet spornih točaka uz granicu – u Međimurju, na Žumberačkoj gori, te u Istri. Uz njih, kao slovenski teritorij smatraju se područja Brič i Funtamiđa uz rijeku Dragonju, koja su odavno ucrtana – a da se tome malo tko protivio – u zemljovid Republike Slovenije.
Odluka koju će uskoro donijeti Arbitražna komisija bit će obvezujuća za obje strane. U krugovima hrvatskih pravnih eksperata čuje se kako postoje važni argumenti na strani Zagreba, ali da bi problem mogao predstavljati parafirani sporazum Ivice Račana i Janeza Drnovšeka iz srpnja 2001. godine, kojeg nikada nije usvojila Vlada, niti ga je potvrdio Hrvatski sabor.
Ipak, zbog tog sporazuma, kojim je Slovenija dobila izlaz na otvoreno more, moglo bi biti lošijih arbitražnih rezultata u sporu sa Slovenijom, kažu upućeni stručnjaci, uz napomenu da bi sličnih problema moglo biti i s BiH zbog sporazuma Tuđman – Izetbegović glede Neuma.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nije konkretno komentiralo informacije o "širenju" Dežele, odnosno o granici o kojoj upravo odlučuje Arbitražna komisija u Haagu. Na upit našeg lista ima li ministarstvo komentar na okolnost da je Slovenija povećala svoje ozemlje na štetu Republike Hrvatske, na Zrinjevcu su odgovorili da su "argumenti i komentari" u sudskom tajništvu u Haagu, te kako će javnosti biti poznati kad arbitraža završi.
Tisuće stranica argumenata
"Svi argumenti i komentari, navedeni su u Memorijalu Republike Hrvatske te u Protu-memorijalu, kojim smo odgovorili na slovenski Memorijal. Protu-memorijal je podijeljen u deset svezaka koji ukupno broje nešto više od 3.600 stranica. Osnovni dio podneska na 370 stranica, sadrži stajališta i odgovore Republike Hrvatske na slovenske navode o smjeru protezanja granice na kopnu i na moru između Republike Hrvatske i Republike Slovenije te o nekim drugim pitanjima koja su predmet spora. Preostali dio podneska, na više od 3.000 stranica, sadrži dokaze i pravne izvore stajališta Republike Hrvatske", kažu u Uredu glasnogovornika ministarstva.
"Dokumenti se nalaze u tajništvu stalnog Arbitražnog suda. Na žalost, argumenti i dokumenti bit će dostupni tek nakon okončanja spora i donošenja pravomoćne odluke", napominju na Zrinjevcu.
Očito, dok se ne donese odluka Arbitražne komisije, javnost neće znati niti gdje se točno nalazi hrvatsko-slovenska granica, a ni koliki je stvarni državni prostor susjedne Slovenije. Ipak, izgubi li na sudu, hoće li se Dežela, barem statistički, smanjiti? (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU