"U zračnoj luci nikad nije zabilježen takav slučaj, a od pada leda u Ritošinom Brigu u subotu nismo zaprimili nikakvu dojavu o zaleđivanju zrakoplova prilikom odlaska ili dolaska u zračnu luku", izjavio je Dean Boljunčić, koordinator prometa na pulskom aerodromu. Naime, još uvijek nije razjašnjeno odakle je na samo desetak metara od jedne kuće u Ritošinom Brigu u subotu popodne pao komad leda, koji je, prema procjenama svjedoka, bio veličine metar puta pola metra i težak između 300 i 500 kilograma.
Kako kaže Boljunčić, zrakoplovne kompanije dužne su poduzeti više mjera da bi se spriječilo zaleđivanje zrakoplova u letu jer na visinama iznad deset tisuća metara temperatura zraka niža je od minus 60 stupnjeva Celzija.
- Po čitavom trupu zrakoplova prska se posebna tekućina, dok uređaji provjeravaju sprječavanje stvaranja leda i njihova se ispravnost redovito ispituje, navodi Boljunčić.
Tijekom subotnjeg popodneva nebo je bilo potpuno vedro, no, prema njegovim riječima, stvaranje leda moguće je uslijed prolaska zrakoplova kroz oblak u kojem se nalaze pothlađene kapi. One se u doticaju s trupom zrakoplova pretvaraju u led, što narušava otpor strujanja zraka, a zaleđeni dio ubrzo pada na tlo. Zaleđivanje veće gromade teško je moguće zbog strujanja zraka.
Iz zračnih kompanija čiji su avioni mogli ispustiti led a s kojima smo kontaktirali nitko se još nije oglasio. Tijekom internetskog pretraživanja sličnih slučajeva nismo naišli na slučaj kada je aviokompanija priznala krivnju i platila odštetu kad je led (što se događa iznimno rijetko) prouzročio rupe na krovovima, dijelom i zato jer je teško identificirati zrakoplov, ali štete pokrivaju osiguravajuće kuće.
Sreća u nesreći je da led nije pao na kuću, auto ili osobu jer, kako kaže Edi Ritoša koji je prvi došao do gromade, nitko u tom dijelu Ritošinog Briga nema osiguranu kuću, samo automobile, a pitanje je kakva bi bila procjena osiguravatelja da je bilo štete. (M. DAMJAN)