Sindikati, poslodavci i Vlada okončali su razgovore o izmjenama Zakona o radu (ZOR) u prvoj fazi te su, među ostalim, uspjeli dogovoriti nova pravila igre kada je riječ o ugovorima na određeno vrijeme. Prvi ugovor koji će poslodavac s radnikom sklopiti na određeno vrijeme neće imati vremensko ograničenje, međutim u njemu treba stajati razlog zbog kojeg se ugovara. Primjerice, ako je netko dobio posao, odnosno projekt za koji zna da će trajati dvije, tri ili pet godina, s radnikom će moći potpisati ugovor na određeno vrijeme koji traje koliko i projekt. Međutim, za razliku od sadašnje prakse, aneks ugovora smatrat će se novim ugovorom i automatski će početi teći ograničavajući trogodišnji period u kojem radnik može raditi na određeno vrijeme.
U iznimnim situacijama, kao i do sada, rad na određeno moći se koristiti i duže od tri godine. Bitno je, međutim, da ugovori moraju sadržavati razloge, odnosno objektivan razlog zbog kojeg je sklopljen čime će se štititi radnik od mogućeg iskorištavanja instituta rada na određeno vrijeme.
Sadašnje zakonsko rješenje kazuje da jedan ili više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme mogu trajati tri godine. U iznimnim situacijama duže. Ubuduće se prvi ugovor u to ograničenje neće ubrajati. Dakle, ako je netko zaposlen na projektu koji traje četiri godine, ukupno bi njegov rad na određeno mogao trajati sedam godina. No, ako mu je poslodavac, primjerice, u drugoj godini projekta ponudio aneks ugovora, onda bi takav radnik na određeno mogao raditi pet godina, jer se aneks sada smatra novim ugovorom.
Dogovoreno je i usklađenje s direktivom koja regulira rad europskih radničkih vijeća s obzirom da se u tom segmentu europsko zakonodavstvo od zadnjih izmjena ZOR-a promijenilo. Domaći sindikati koji djeluju u multinacionalkama, primjerice radnici HT-a ili Zagrebačke banke, iako Hrvatska još nije članica EU-a, već nekoliko godina sudjeluju u radu radničkih vijeća svojih kompanija. U nekim slučajevima čak i kao punopravni članovi.
Ograničenje tjednog prekovremenog rada najviše do osam sati, odnosno godišnje najviše 180 sati ostaje. No, ubuduće zakon neće regulirati prekovremeni rad na mjesečnoj razini. Zbog situacija iz prakse, izmijenit će se i odredbe o dnevnom odmoru koji iznosi najmanje 12 sati neprekidno, odnosno na sezonskim poslovima najmanje 10 sati. Za radnike koji rade u smjenama, ali i sezonce u turizmu, ubuduće će se moći ugovoriti i kraći dnevni odmor, no nikako ne kraći od osam sati. Kraći dnevni odmor moći će se regulirati isključivo u dogovoru sa sindikatima, odnosno kolektivnim ugovorom, ali ne jednostrano pravilnikom o radu.
Donekle je zakonskim izmjenama pojednostavljen postupak zbrinjavanja viška radnika, a Hrvatski zavod za zapošljavanje program zbrinjavanja radnika ubuduće neće moći zaustaviti na 90 dana, već maksimalno 30 dana.
Dogovorene izmjene ZOR-a Vlada će poslati Europskoj komisiji na odobrenje, a očekuje se kako bi zakonske izmjene Vlada u proceduru mogla uputiti do kraja ožujka. U to vrijeme već bi se trebalo početi razgovarati o drugoj fazi izmjena ZOR-a u koju je "prebačen" razgovor o regulaciji godišnjih odmora i koja će otvoriti interesna pitanja poput otkaznih rokova i otpremnina. (G. GALIĆ/NL)