Godinama su masnoce ulazile i izlazile iz mode kad je rijec o režimima prehrane za osobe koje pate od dijabetesa, piše stranica DLife.com. U mracno doba, prije inzulina, masti su bile preporucene kao primarni izbor kalorija za dijetu dijabeticara. Posljednjih se godina ta doktrina okrenula pa su masnoce postale glavni negativac. Masnoce su i danas na vrhu piramide namirnica kao grupa koju dijabeticari trebaju ograniceno konzumirati.
Mnogi tvrde da je važnije ograniciti unos ugljikohidrata nego masnoca, pa se sve više govori o vrstama prirodnih masnoca koje treba unositi umjesto neprirodnih. Transmasti su masnoce koje je napravio covjek i povezuju se s velikim rizikom od srcanih bolesti. "Buduci da cak dvije od tri osobe s dijabetesom umiru od srcanog ili moždanog udara, važno je da odaberu ulje koje pomaže zdravlju srca", kaže americka nutricionistkinja Maris Morroe.
Treba birati ulja koja imaju visoku razinu mononezasicenih i polinezasicenih masnoca jer one imaju pozitivan ucinak na razinu kolesterola. Mononezasicene masti pomažu sniziti razinu lošeg (LDD) kolesterola, a da istodobno ne utjecu na dobar (HDL) kolesterol. Polinezasicene masnoce pomažu takoder sniziti razinu kolesterola, a važne su i kao dobar izbor omega-3 masnih kiselina koje smanjuju rizik od zgrušavanja krvi i upala koje provociraju srcane bolesti. Prehrana bogata omega-3 kiselinama smanjuje rizik od dijabetesa tipa 1, kaže jedno istraživanje.
Ipak, nije dovoljno samo znati koje je ulje dobro. Druga je polovica utakmice metoda kuhanja. Neka su ulja dobra za termicku obradu pri visokim temperaturama, druga samo kao dressing za salatu. Dobar nacin da to odredite je tocka dimljenja, temperatura na kojoj se ulje pocinje dimiti opuštajuci kancerogene u zrak i slobodne radikale u ulje. Kad ulje dode do ovog stupnja, morate ga baciti i poceti ponovno.
Orahovo ulje
Dobar je izvor polinezasicenih masnoca i omega-3 masnih kiselina. Tocka dimljenja mu je na visokoj razini pa je dobar za pecenje kolaca i pirjanje na niskim do srednje visokim temperaturama. Preporuca se i kao zacin na salatama.
Laneno ulje
Bogato je polinezasicenim mastima i omega-3 kiselinama. Tocka dimljenja mu je niska pa ga ne bi trebalo koristiti u kuhanju pri visokim temperaturama. Lagano ga umiješajte u hranu kao zacin salati ili šalšama.
Kanola ulje
Mononezasicena masnoca sa srednje visokom tockom dimljenja, pa ga se može koristiti u pecenju, pirjanu, prženju i salatama.
Maslinovo ulje
Mononezasicena masnoca sa srednje visokom tockom dimljenja na 163 stupnja Celzija izvrsna je u salatama, savršena za sautee i u umacima kao što je pesto.
Ulje od kikirikija
Mononezasicena masnoca sa srednje visokom tockom treba koristiti kod laganog sautee pripremanja hrane, kod umaka (kao što je curry) i kao zacin salatama.
Bademovo ulje
Mononezasicena mast s vrlo visokim stupnjem dimljenja na 253 stupnja Celzija. Treba ga koristiti za kuhanje na visokim temperaturama, prženje i sautee. Dobar okus daje i u desertima.
Kokosovo ulje
Žlica od 15 g sadrži 135 kalorija i 15 g masti, od kojih su 13,9 zasicene. Kokosovo ulje spada u zasicene masti za koje se zna da nisu dobre. Ipak, postoji razlika izmedu zasicenih masti u kokosovom ulju i onih u keksu ili kolacima. Ova masnoca se lakše probavlja, ide direktno u jetru, pretvara se u energiju i ubrzava metabolizam, tako da dolazi do bržeg sagorijevanja kalorija. Zato treba unijeti 10% zasicenih masti dnevno.
Ulje od avokada
Mononezasicena masnoca s visokim stupnjem dimljenja na 265 stupnjeva. Dobro je za pripremanje hrane pod visokim temperaturama, prženje i sautee.
Šafranovo ulje
Polinezasicena masnoca s malom razinom zasicenih masti, ovo je ulje dobro za sve primjene. Ima visok stupanj dimljenja oko 230 stupnjeva i dobro je za svu pripremu pod visokim temperaturama.
Suncokretovo ulje
Polinezasicena masnoca koja se dimi na 238 stupnjeva Celzija pa je stoga dobro za pripremu pri visokim temperaturama.
Ulje od sjemenki grožda
Polinezasicena masnoca s niskom razinom zasicenih masti, ima visok stupanj dimljenja od oko 210 stupnjeva. Izvrsno je za kuhanje i roštilj.