Cijelo najnovije izdanje francuskog znanstvenopopularnog arheološkog dvomjesecnika L'Archeo Thema posveceno je Hrvatskoj u vrijeme Rimskoga Carstva i srednjega vijeka. Na 80-ak kolor-stranica casopis donosi pregled najznacajnijih lokaliteta i kulturno-povijesnih spomenika iz tih vremena - od Salone i Cisse na Pagu, preko splitske rive i Dioklecijanove palace do porecke Eufrazijeve bazilike i osorskog samostana sv. Petra.
Nakon opceg kronološkog pregleda povijesnih zbivanja na hrvatskim prostorima i osnovnih geo i demografskih podataka o Hrvatskoj, u prvom dijelu dat je detaljniji presjek predrimskih i rimskih vremena. Posebno o Istri u vrijeme Rima piše Robert Matijašic s pulskog sveucilišta, a od istarskih lokaliteta obradena je villa romana na poluotoku Loron (Larun) kraj Cervara o kojim istraživanjima kratko obavještava njihov voditelj Francis Tassaux sa sveucilišta u Bordeauxu. Uz clanak je i zanimljiva trodimenzionalna rekonstrukcija tog antickog gospodarskog i stambenog kompleksa.
U dijelu posvecenom srednjovjekovnim spomenicima istice se sakralni kompleks Eufrazijeve bazilike o kome pišu Pascale Chevalier sa sveucilišta Blaise-Pascal u francuskom Clermont-Ferandu i Ivan Matejcic s rijeckog sveucilišta, inace voditelj brojnih istraživanja i projekata obnove ovog jedinog spomenika u Istri upisanog na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. O istraživanjima na srednjovjekovnom nalazištu Guran kraj Vodnjana pišu ženevski arheolog Jean Terrier te Miljenko Jurkovic i Iva Maric sa zagrebackog sveucilišta. Ivan Matejcic autor je prikaza novigradskog muzeja Lapidarium u kojem je znameniti ciborij biskupa Mauricija iz 8. st.
Pascale Chevalier je i znanstvena koordinatorica cijeloga izdanja, a prva recenica njenoga uvodnika doslovce glasi: "Ovaj broj Archeo Theme je posebno drag mome srcu: ovo mi je prilika da s citateljima podijelim moju ogromnu privrženost Hrvatskoj i da dam oduška dijelu onoga što dugujem mojoj drugoj domovini", s time da je "moja druga domovina napisano" i na hrvatskom. Tematski dio casopisa završava "jadranskim biserom" Dubrovnikom, što i promidžbeno-turisticki zaokružuje jednu lijepu znanstvenopopularnu reklamu za Hrvatsku.