Poznate milanske ustanove - Biblioteka Sormani i velika dvorana konzervatorija "Giuseppe Verdi" ugostit će 13. studenog cjelodnevni program posvećen poznatom istarskom skladatelju Antoniu Smaregli.
Program, kako je javila njegova unuka Adua Rigotti Smareglia, sadržavat će dvije tematske cjeline, u biblioteci će se održati gotovo šestosatni simpozij gdje će izlagati eminentni izlagači, a među njima i pulski znanstvenik Bruno Dobrić te novigradska muzikologinja Ivana Paula Gortan Carlin s predavanjem "Valorizzazione dell'Opera di Smareglia in Istria dal 1990" (Valorizacija Smareglinog opusa u Istri od 1990. godine), a potom, u 20.30 sati u dvorani konzervatorija na rasporedu je njegova opera "La falena", tročinka prema libretu Silvija Benca.
Poznata imena
U operi sudjeluju Denia Mazzola Gavezzani, Giuseppe Veneziano, Giovanna Barbetti, Armando Likaj, Fulvio Ottelli, Rosadio Di Mauro, zbor Camerate iz Cremone, te filharmonijski orkestar pod vodstvom Marca Fracassija.
Antonio Smareglia (1854.-1924.) rođen je u gradu Puli u kući u Via Nettuno (današnji Augustov prolaz 3) koja još uvijek postoji i gdje se sada nalazi spomen-soba njegova života i djela. Bio je dijete oca Francesca Smareglie iz Vodnjana i majke Giulije Stiglich iz Ičića.
Smareglia se oženio za Mariju Jetti Polla s kojom je imao petero djece. U dobi od 46 godina nakon neuspješne operacije katarakte oslijepio je. Njegovi ukućani su zapisivali što je govorio, a zapisivao je svoje opere i uz pomoć studenata i prijatelja. Njegova karijera nije bila niti malo lagana, učestalo je bio neshvaćen, a morao se suočiti s brojnim nedaćama. Smareglia je umro u Gradu 1929. godine.
Skladao je opere "Preziosa" (Milano, 1879.), "Bianca da Cervia" (Milano, 1882.), "Re Nala" (Venecija, 1887.), "Il vassallo di Szigeth" (Weimar, 1889.), "Cornelis Schütt" (Prag 1893.; kasnije promijenjena u "I pittori fiamminghi" (Trst, 1928.), "Nozze istriane/Istarska svadba" (Trst, 1895.), "La Falena" (Venecija 1896.), Oceana (Milano, 1902.) i "Abisso" (Milano, 1914.) koje su s uspjehom izvođene u Milanu, Veneciji, Beču, Pragu, New Yorku, Rimu, Dresdenu, Trstu, Zagrebu, Puli i u drugim gradovima.
"La Falena" će ovom prigodom biti izvedena u koncertnom obliku. Denia Mazzola Gavazzeni interpretirat će glavnu junakinju Redanu, Giuseppe Veneziano bit će kralj Stellio, Armando Likaj Uberto, a Giovanna Barbetti Albina.
Lirski teatar
U ovoj operi, skladanoj između 1895. i 1897. prisutan je u izrazitoj mjeri Smareglin "lirski teatar", sa snažnom arhitekturom orkestracije, jakom dinamikom i wagnerijanskim primjesama. Bencov tekst je izraženo lirski, tragičan, koji svjedoči tome kako je Benco vrlo dobro poznavao grčki teatar.
Denia Mazzola Gavazzeni je operna pjevačica i predsjednica udruge Ab Harmoniae Onlus, a početkom ljeta posjetila je Pulu u sklopu projekta kojeg je nazvala "Misija Smareglia", a posvećen je velikom skladatelju Antoniju Smaregli.
Već je tada naglasila da će "La Falena" biti upriličena u koncertnoj izvedbi, bez scenografije, u dvorani Verdi Konzervatorija u Milanu, u sklopu sezone koncerata programa "Glazbenih večeri". Spomenuta koncertna verzija opere "La Falena" ujedno će uživo biti snimljena na CD-u, a zahvaljujući tvrtki Bongiovanni. Gianandrea Gavazzeni, pokojni suprug Denie Mazzola Gavazzeni, dirigent, skladatelj, muzikolog i glazbeni kritičar iznimno je zaslužan za izvođenje djela maestra Smareglie, a neke od izvedbi je i snimio.
Denia Mazzola Gavazzeni planira i izvedbu u ove opere u Puli, a ljetos se susrela s Brunom Dobrićem iz Sveučilišne knjižnice i mezzosopranisticom Sofijom Cingulom s Odsjeka za solo pjevanje pulske Muzičke akademije.
Spomen-soba A. Smareglie otvorena je u njegovoj rodnoj kući u Puli 2004. godine prigodom 150. obljetnice rođenja ovog značajnog istarskog skladatelja. Njezino uređenje financirali su talijanska Regija Veneto, Istarska županija i Grad Pula. Arhivsku i dokumentarnu građu o Smaregli poklonila je skladateljeva obitelj. Spomen-sobom i arhivskom građom upravlja Sveučilišna knjižnica u Puli. (Vanesa BEGIĆ)