Koncem svibnja u Hrvatskoj je bilo u blokadi 48.014 poslovnih subjekata s 28,08 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. U odnosu na prošlogodišnji svibanj to je 16,5 posto manje broja blokiranih i 13,6 posto manje prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje. Međutim, taj pad dužnika, i njihovih dugova, nije išao linearno proteklih godinu dana. Broj dužnika se stabilizirao početkom godine i više ne bilježi neke značajne oscilacije. Dok se iznos duga smanjivao sve do svibnja 2015. kada je po prvi put u proteklih godinu dana zabilježio neznatan rast od 0,3 posto.
Očekuje se da će broj dužnika i njihovih dugova s vremenom biti sve manji zahvaljujući poduzetim mjerama propisanima zakonima, pokretanju stečajnih postupaka te postupcima brisanja trgovačkih društava koji registru godišnjih financijskih izvješća nisu predali izvještaj tri godine za redom. Ipak, svibanjske brojke i dalje možemo smatrati alarmantnima jer su u blokadi bili računi 322.702 građana zbog duga od 33,3 milijardi kuna, što je za 1,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec.
Podaci o dugu po županijama datiraju iz travnju. Po njima je 30. travnja u Istarskoj županiji bilo 14.515 blokiranih građana koji su dugovali 1,64 milijardi kuna, najviše ostalim vjerovnicima (1,39 milijarde), potom središnjoj državi (187 milijuna) te jedinicama lokalne i regionalne samouprave (69 milijuna). Blokirani u Istri čine 6,98 posto ukupnog stanovništva te 10,17 posto radno aktivnog stanovništva. Najgora je situacija u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje je udio blokiranih 9,73 posto ukupnog, odnosno 14,62 posto radno aktivnog stanovništva. Loše stoji i Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska županija, gdje blokirani premašuju 12 posto radno sposobnog stanovništva. Kada je o apsolutnim brojkama riječ, u gradu Zagrebu, koji ima 790.017 stanovnika, čak je 59.768 blokiranih građana zbog duga od 9,6 milijarde kuna.
Istovremeno je na Poluotoku blokirano 4.149 tvrtki i obrta s 2.178 zaposlenih zbog duga od 1,9 milijardi kuna. Pritom se najveći iznos blokada odnosi na tvrtke (1,26 milijardi), dok fizičke osobe duguju nešto više 648 milijuna.
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva najviše utječu poslovni subjekti iz djelatnosti trgovine i građevinarstva sa 6,5 milijardi kuna duga i udjelom od 23 posto. Prerađivačka je industrija na trećem mjestu 3 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,8 posto. Slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (2,7 milijardi kuna, 9,5 posto udjela). Na petom je mjestu poslovanje nekretninama s 2,3 milijarde kuna duga. (P. GREGOROVIĆ)