U sklopu ovogodišnjeg Sabora cakavskog pjesništva predstavljen je originalan suvenir - žminjski ricin, replika naušnice iz 9. stoljeca koju je u suradnji s Opcinom Žminj, Arheološkim muzejom Istre iz Pule, Katedrom Cakavskog sabora te Gradskom knjižnicom Pula - citaonicom Žminj izradila zlatarna Claudia zlato iz Svetvincenta.
Originalni primjerci žminjske naušnice cuvaju se u muzeju i zašticeni su upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te kao takvi predstavljaju kulturno dobro. Cilj ovog projekta je izraditi nosive naušnice prilagodene današnjici, u više dimenzija, te ostvariti i realizirati didakticki i turisticki marketing žminjskog ricina kako bi on postao prepoznatljiv kulturni proizvod i kao turisticki suvenir promovirao podrucje Žminjštine, istarske regije, a i Hrvatske kao cjeline.
Naušnica je nadena upravo na starohrvatskoj nekropoli u Žminju, a pripadala je nošnji starohrvatskog seljackog stanovništva na podrucju Žminjštine za vrijeme franacke vlasti u 9. i 10. stoljecu, rekao je kustos Arheološkog muzeja Istre u Puli Željko Ujcic.
"Starohrvatsko groblje u Žminju najznacajniji je svjedok novog naseljavanja Poluotoka pocetkom 9. stoljeca. Bio je to izraz franacke državne politike nakon pobjede nad Avarima 796. - pobjede Franaka i saveznika Slavena iz Istre koje predvodi dux Ivan. Pogrebni obicaji i nalazi, gdje su naušnice najvažnija tipološka odrednica, datiraju groblje u vrijeme od sredine 9. stoljeca do sredine 10. stoljeca, kada Istra pripada Svetom Rimskom Carstvu i Italskom kraljevstvu - dakle, to je vrijeme i naših naušnica", veli Ujcic.
Na ranosrednjovjekovnom groblju pronadeno je 227 grobova, a Ujcic istice: "Groblje hrvatskih doseljenika u Žminju bez priloga, samo s nakitom, za razliku od grobova iz Buzeta i Motovuna samo s nakitom, izražava vec izrazito kršcansko stanovništvo oko žminjskog kaštela. Na groblju je pronadeno dvadesetak prstena, a naušnice su najzastupljeniji nalaz".
Naušnica je izradivana od srebra i bronce ili je bila posrebrena. Jagode su joj izradene od dvije spojene polutke ovalnog oblika, što pripada mediteransko-bizantskoj tradiciji, a naušnica zapravo ima više vrsta te se svrstavaju u nekoliko skupina.
Zastupljene su i ketlaške naušnice, koje su tipicne za podrucje Slovenije, dijelove Austrije i Furlanije te bjelobrdske kulture, koja je tipicna za podrucje Slavonije.
Na spojevima polutki opasana je obicna ili u jednom redu pletena filigranska nit. Obicna ili pletena žica ovijena je i na krajevima jagoda, kroz koje prolazi karika. Naušnice su zatvorene (nemaju kopcu), a to znaci da se nisu nosile na ušima, nego na traci ovijenoj oko glave, odnosno na pletenicama kose, na što ukazuju ostaci tekstila kod nekih naušnica. (Mihaela MEDIC)