Posljednja sjednica Opcinskog vijeca bila je u znaku odluke o izradi ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja opcine Žminj, koje su se odnosile na kamenolom u Križancima gdje se, osim što se eksploatira kamen, nalazi i asfaltna baza.
Luciano Žufic, zamjenik nacelnika, predložio je da se ta tocka makne s dnevnog reda i da se organizira skup na kojem bi se našli i investitori da bi se cule sve strane, no vijecnici su vec bili izglasali dnevni red pa je odluka dana na glasanje. S 12 glasa protiv i dva suzdržana ona na kraju nije prošla. Tema je privukla i veliki broj nezadovoljnih stanovnika koji su njenim neizglasavanjem odahnuli.
Tvrtka Cesta, vlasnik kamenoloma, od Opcine Žminj je zatražila da se unutar tog podrucja predvidi i izdvoji posebna zona za proizvodno-industrijsku namjenu. Prema tumacenju Zelene Istre te mještana sedam sela tog podrucju Žminjštine, navedena tocka temelji se na zahtjevu tvrtke Cesta da se ciljanim izmjenama podrucje privremenog postrojenja asfaltne baze proglasi gospodarskom zonom.
Time bi se stvorili uvjeti za stalnu asfaltnu bazu kojoj se, zbog blizine naselja, mještani protive od samog postavljanja 2004. godine.
"Ovim izmjenama Prostorni plan bi se izmijenio iskljucivo u korist investitora, a na štetu stanovnika podrucja opcine Žminj koje godinama trpi brojne negativnosti. Necu ponavljati cijelu povijest, ali uz podršku Opcine, Istarske županije pa cak i Ministarstva zaštite okoliša, ova je asfaltna baza i nakon šest godina tamo iako je trebala biti privremena i to do završetka zapadnog kraka Ipsilona.
Rijec je o sedam sela i oko 300 stanovnika. Tu ima puno djece i mladih obitelji koje ostaju. Problemi su brojni i više smo ih puta isticali - miniranje, popucali zidovi na kucama. U Italiji su zbog kamene prašine takva postrojenja zabranjena, a da ne govorimo o devastaciji okoliša i zagadenju zraka te štetnosti po zdravlje", pojasnila je Milka Banovac, koja stanuje u neposrednoj blizini kamenoloma.
Banovac je kazala da bi se, osim o profitu koji kamenolom donosi, trebalo razmišljati i o stanovnicima. Podsjetila je i na javnu raspravu o utjecaju na okoliš koja je provedena pocetkom ove godine i to sa šest godina zakašnjenja.
"Nemojte hodit protiv naroda. Ako nam vec ne možete pomoc jer ce kamenolom i dalje funkcionirati, barem nam nemojte odmoci. Mislim da je vrijeme da se tom problemu stane na kraj, a ne da svako toliko moramo reagirati", rekla je Banovac dodavši da im se šteta ne može nadoknaditi asfaltiranjem putova ili naknadama.
U raspravu se ukljucilo još mještana koji su naglasili da nekoliko sumještana boluje od teških plucnih bolesti i astme te da se svi boje za svoje zdravlje. Predsjednik Opcinskog vijeca Elvis Kliman naglasio je da je ta odluka došla na vijece jer je rijec o proceduri koja se mora poštivati. Kazao je takoder da nikada nije bilo rijeci o profitima.
Mještane je zanimalo koliko se konkretno zaraduje od kamenoloma i koje su pozitivne, a koje negativne strane. Nacelnik Aldo Bancic je pojasnio da se od poreza od kamenoloma i djelatnika zaposlenih puni oko deset posto proracuna, a potvrdio negativne strane koje su naveli mještani.
Abraham Žufic (HDZ) je naglasio da bi trebalo prije rješavati zahtjeve gradana i mještana koji žele graditi i legalizirati svoje objekte. "Odjednom se pojavi veliki investitor Cesta s jednim zahtjevom i evo ih odmah na dnevnom redu", kazao je Žufic.
Nacelnik je kazao da je Opcinu zatekao u dugovima, a da bi za mijenjanje, odnosno novi Prostorni plan, trebalo izdvojiti preko 200 tisuca kuna, koje Opcina trenutno nema.