S Mihaelom Zmajlovićem, ministrom zaštite okoliša i prirode, razgovarali smo o budućem centru na Kaštijunu, TE Plomin te novostima koje donosi tek izglasan zakon o održivom gospodarenju otpadom.
- Obišli smo budući ŽCGO Kaštijun, no što je sa sadašnjem odlagalištem, je li propisno saniran? Navodno na njemu ima mjesta do kraja godine. Gdje će Istra odlagati otpad dok se ne otvori županijski centar?
- U postupku procjene utjecaja na okoliš analizirali su se svi aspekti utjecaja i sanacije postojećeg odlagališta na Kaštijunu. No, tamo se situacija nažalost ne razlikuje od onoga što imamo na ostalim hrvatskim odlagalištima i žalosno je da se zadnjih deset godina ništa nije činilo po tom pitanju. Dostižu nas rokovi i sada moramo uložiti puno više energije i novca zbog nečijeg nemara.
- Nije li apsurdno da će tvrtka Kaštijun, a u konačnici - građani, plaćati Holcimu zbrinjavanje goriva iz otpada?
- Osnovni proizvod MBO postrojenja koje će se nalaziti na Kaštijunu je gorivo iz otpada (SRF) koje se koristi na razne načine. To gorivo ima određenu energetsku vrijednost i jedna od opcija je da se koristi u cementnoj industriji za spaljivanje kao alternativno gorivo, a druga opcija da ga koriste energane koje proizvode struju i toplinu. Suradnja s Holcimom je logična i prirodna zbog transportnih troškova jer to je najbliža cementara u regiji. Tko će kome plaćati je stvar pregovora i poslovnog odnosa. Ukoliko je dogovor nemoguće postići, treba tražiti druga rješenja. Ulaskom u EU, povećava se tržište i potražnja za tim energentom i ne bi trebao biti problem gdje će SRF završiti, odnosno tko će ga kupiti.
- Poznat je stav Vlade vezan iz izgradnju Termoelektrane Plomin C. Kao ministar zaštite okoliša podržavate ugljen?
- Stav je vrlo jasan i stoji u rješenju koje je potpisano lani i koje je rezultat dvogodišnjeg procesa, procjene utjecaja na okoliš budućeg zahvata odnosno rekonstrukcije. Stav je takav da će, ukoliko se ispoštuju sve mjere koje su naložene u tom rješenju, zaštita okoliša na tom području nakon rekonstrukcije biti bolja nego što je danas. Posao Ministarstva je da se, pri donošenju odluka odnosno rješenja, u suradnji s izrađivačem studije osigura da se definiraju dodatne mjere koje se moraju prenijeti u izvedbu projekta i da se osigura bolje stanje okoliša nakon provede projekta.
- Ugljen kao energent?
- Radi se o termoelektrani koja ugljen koristi desetljećima i kompletna infrastruktura je predviđena za ugljen. U ovom slučaju bilo bi iracionalno mijenjati energent. Investitor, HEP, vodio se time da mora proizvesti struju koja će, s jedne strane, biti najjeftinija moguća za potrošače, a država, s druge strane, mora voditi računa o tome da imamo različite izvore električne energije. Ne želimo imati dominatno termoelektrane na ugljen, a to što imamo jednu ili dvije, ne predstavlja apsolutno nikakav problem za državu, tim više što će se ovime za lokalnu zajednicu dobiti poboljšano stanje u okolišu. (Razgovarala Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
CIJELI RAZGOVOR ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.