Iza nas je deset godina rada u proizvodnji pjenušca "Prstenac" koji se toči u čast barbanske Trke na prstenac. Ove će se godine u Barbanu po 11. put održati degustacija nove kolekcije tog čarobnog napitka.
O vinu je napisano i spjevano toliko pjesama da ne bi mogle stati ni u jednu obimniju antologiju. Vino je još od antike inspiracija pjesniku, slikaru, težaku... Ono je poticaj, ono je obaveza, ono je potreba. Potaklo je i barbanske entuzijaste, okupljene oko Trke na prstenac, da toj viteško-konjičkoj manifestaciji trasiraju nove staze kojima će poteći opojne kapljice pjenušca znakovita naziva "Prstenac".
Priča o barbanskom pjenušcu
Stanko Kancelar, Valter Batel i Branko Blažina osjetili su u jednom trenutku potrebu da ispričaju čarobnu vinsku priču kako bi barbanske posebnosti i našu ponudu što više oplemenili novim sadržajima vezanim uz običaje i kulturu našega kraja. U tome se nije moglo zaobići bogatu vinogradarsku tradiciju, koja ih je inspirirala za sve ono što vino sa sobom donosi. Iskru, što je tada zaiskrila, pustili su da se dobro razgori i da ne uguši sama sebe. Zato su u tu priču, odmah u začetku, uključeni dobri poznavatelji vina i onoga što uz vino ide – poznati sommelier Sandi Paris, enolog Tomislav Plavša i priznati kuhar Pino Kuhar, a potom su se pridružili i mnogi drugi proizvođači kvalitetnih vina diljem Istre - vina Matošević, Babos – Moscarda, Demian, Marčeta, Trapan, Geržinić, Bile, Brčić, Damjanić (Žminj), San Tommaso (Golaš), Commot (Motovun), San Martino – Vretenar i Laguna vina. Valja istaknuti i ulja poznatih uljara – Fiore, Cossara, Belci i Negri.
Ispričat ćemo, dakle, priču o barbanskom pjenušcu, koja traje već deset godina. Krenulo se 2006. godine s proizvodnjom pjenušca na bazi malvazije koji je sazrijevao u podrumu porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, kako bi se već iduće godine, u čast 32. Trke na prstenac, šampanjac zapjenio i označio početak nečega novoga na vinskoj karti Istre. Nastavilo se s proizvodnjom pjenušca od terana, s proizvodnjom desertnog slatkog vina od terana i završilo s pjenušcem rose.
Uz kvalitetna vina ide i kvalitetna hrana. U pomoć je pritekao kuharski mag sa Žminjštine Pino Kuhar, spravljajući jela poslije kojih će se barbanski pjenušac posebno zapjeniti. To i jest veličina projekta "Prstenac" kojemu su u idućim godinama prilagođena vrsna jela, jer se tražilo njihovo sljubljivanje s pjenušcem. Prvo su na red došli plodovi mora - kamenice, dagnje i jakopske kapice, iza kojih je pjenušac "Prstenac" bio posebno ugodan za nepce.
Uz morski, na red je došao i mesni meni, pa su se tako na jelovniku našli - pršut, panceta, naresci, bifteci, fiorentine, steakovi, boškarin-karpačo, žgvacet s gljivama, odresci, prepeličja pašteta, rižoto, divljač (srna, vepar i jelen), te nezaobilazni fuži, njoki, pljukanci: sa šugom od domaće kokoši, divljači... Ostale su u sjećanju slastice spravljene po bakinom receptu, kao što je kolač "Isusova kruna", i zapečene smokve s orasima, a dugo se pričalo i o sladoledima, čokoladnim specijalitetima, i mamutskoj torti iz Balići... Vodilo se računa o tradicionalnim vrijednostima istarske kuhinje, kako one uz more, tako i one u unutrašnjosti Istre. Svaka od njih krije svoje posebnosti. Ukratko prava svetkovina jela i pića.
Kaplja puna force našega Terana!
Ostvaren je pun pogodak ili, kako bi naši konjanici rekli, pogodak "u sridu". Takvim su ga ocijenili i viđeniji gosti na prigodnim degustacijama. Predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić nije krila oduševljenje projektom i naglasila je kako je on okupio puno štovatelja i prijatelja Trke na prstenac sa željom da preraste u jedan novi i prestižan brend pjenušca i vina Barbanštine, koji će pratiti svaku slijedeću Trku kao unikatan suvenir odnosno poklon i poziv sve većem broju gostiju i turista na Barbanštini da svoj godišnji odmor planiraju uz doživljaj ove naše vrhunske kulturne i sportske manifestacije.
- Entuzijazam i velika energija te trud koji desetljećima ulažu organizatori u pripremu Trke na prstenac, prepoznat je među istarskim gospodarstvenicima i njihovim poslovnim partnerima koji pronose glas o Trci i među svojim prijateljima u inozemstvu, puno je poziva za predstavljanje na novim tržištima i to su nove prilike za istarski turizam i daljnji razvoj unutrašnjosti Istre, kazala je Jaklin Majetić.
Budimir Žižović, rado viđen gost na gastro manifestacijama, dao je projektu laskave ocjene, i nadahnuto reagirao: "zlatna nit tradicije – viteško nadmetanje i slavlje u potocima pjenušca, to je obnovljena barbanska Trka na prstenac". A Daniel Načinović na svoj je način rekao sud o našem pjenušcu:
Kako ča je griva barbanskega konja,
leteć pod prstencon zlaton rikamana,
takova je kruna od zemlje i sunca,
kaplja puna force našega Terana!
Tradicionalno istarsko vino
Ispričana priča o barbanskim vinima je to sugestivnija, jer počiva na temeljima mukotrpnog težačkog rada, fragmentima istrgnutih iz vinogradarskih nasada, spojenih u proizvod koji s lakoćom uspostavlja dijalog s konzumentima. Čak i onda kada je u stvarnosti takav dijalog vrlo teško uspostaviti. Teran je uspio da ostane ono što je oduvijek bio – tradicionalno istarsko vino. Baš kao malvazija i muškat. Tu leži snaga projekta "Prstenac", da zaštiti naša autohtona vina, ukaže na njihovu ukorijenjenost na ovim prostorima i da ih, kao barbanski vinarski brend, isprati u društvo poznatih istarskih proizvođača vina.
Spoj okusa, mirisa i boja – u vinskoj čaši postaje ono što i ljepotici njezina slika u ogledalu. A da bi slika bila prava, barbanska, večeri uz pjenušac "Prstenac" glazbenim su tonovima uljepšavali Bruno Krajcar, Elis Lovrić, Šćike, Daniel Načinović, Mila Soldatić, Batana…
Shvaćajući važnost ovakvih promocija Trka na prstenac će i dalje davati poticaj proizvodnji novih kolekcija biranih vina i pjenušca, a Barban će jednom godišnje biti reprezentativno mjesto na kojem će se kušati kvalitetna vina. Ako u vinu istina jest, onda ništa istinitije od činjenice da je pjenušac "Prstenac" odmah u začetku bio lišen kompleksa inferiornosti i na vinskom se putokazu popeo visoko. (Branko BLAŽINA)