Nakon što je održano niz sastanaka, a posljednji ovog četvrtka, između predstavnika Grada Pule, Istarske županije, Arheološkog muzeja Istre i Ministarstva kulture, danas je u pulskom HNS-u održana konferencija za novinare na kojoj je bilo riječi o obnovi Arene i korištenje EU fondova za kulturnu baštinu, a na kojoj je prisustvovala i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Priprema dokumentacije
- Na posljednjem je sastanku postignut povijesni dogovor da Grad Pula kandidira revitalizaciju Arene u sklopu projekta Kulturing (obnavljanje baštine), rekao je jučer predsjednik HNS-a Pule Alen Damijanić i istaknuo da će, kao gradski vijećnik, i na idućoj sjednici Vijeća potaknuti inicijativu da Pula kandidira cijeli Kulturing na operativne programe Ministarstva kulture.
- Pulska Arena jedan je od dva prepoznatljiva znaka hrvatske u svijetu i svaka turistička razglednica počinje s njom, ustvrdila je i ministrica Zlatar Violić. - U 2015. godini, koja je u Europi naznačena kao godina u kojoj je kultura pokretač razvoja i održivosti, vrijeme je da dokažemo da smo sposobni ne samo koristiti naslijeđene spomenike kulture, već od njih stvoriti potencijal razvoja. Sada kada su proračuni napravljeni, ostaju nam EU fondovi kroz operativne programe iz područja konkurentnosti i kohezije do 2020. godine u kojima je Ministarstvo rezerviralo više od milijardu kuna, odnosno 130 milijuna eura, za obnovu kulturne baštine, a koji bi se dijelom usmjerili i na revitalizaciju pulske Arene, navela je ministrica Zlatar Violić.
Već u siječnju 2015. godine trebao bi, kaže, ići prvi natječaj za dokumentaciju, a u ožujku natječaj za fondove u kojima su osigurana sredstava pa preostaje tek priprema dokumentacije.
- Za obnovu Arene predviđeno je 70 milijuna kuna ili oko 10 milijuna eura, a Hrvatska je putem Fonda solidarnosti osigurala potrebnih 15 posto sredstava pa nema bojazni da novaca neće biti. Arena po sadržaju i funkcionalnosti može dati više od tri ljetna mjeseca. Po tipu sadržaja i uz ulaganja u minimalnu prateću infrastrukturu moguće je dobiti i pet, šest mjeseci priredbi od čijih će se prihoda dalje razvijati infrastruktura, ali i pomagati oni, naoko, manje atraktivni dijelovi arheološke baštine. U ovom projektu smo četiri ravnopravna partnera što je vrlo jasan znak da samo uz zajedničku podršku možemo raditi, navela je ministrica.
Cjelogodišnja sredstva kojima ministarstvo raspolaže za baštinu iznosi 60 milijuna kuna i to je, kaže ministrica, daleko od potrebnih iznosa za ovakve projekte, dok EU fondovi osiguravaju višestruke iznose, a ako se projekt dobro realizira, pa čak i ako se u jednom trenutku potroše svi novci, moguće je dobiti još 10 do 15 posto više. Stoga su, zaključila je, EU fondovi rješenje za projekte od nacionalne važnosti.
Koncerti u 3D-u
Govoreći o konkretnim radovima, napomenula je da ne bi ni u jednom trenutku utjecali na to da se Arena zatvori za posjetitelje. No, njima bi se prije svega podigla razina tehničke opremljenosti tako da "ne bi trebalo za svaku manifestaciju povlačiti kablove po Areni", a postavit će se elektronička i digitalna scenografija koja će prikazivati koncerte u 3D tehnologiji. Prilikom tih radova ne bi se trebao bušiti kamen ili na bilo koji način ugrožavati baština. Osim toga, uredit će se minimalna infrastruktura, barem jedan sanitarni čvor.
- U 2015. godini ne možemo se ponašati kao da se koncerti održavaju na malom zapuštenom polju ili nogometnom stadionu gdje su tehnički uvjeti loši. Na ovaj ćemo način dobiti održivi objekt koji će privlačiti goste tijekom cijele godine, baš poput Verone, rekla je ministrica i najavila mogućnost da radovi počnu već tijekom 2015. godine. Istaknula je da su dosad kod nas takvi radovi trajali i do 10 godina, uglavnom zbog nedostatka novca, a sada će morati biti gotovi unutar tri godine da bi mogli dobiti sredstva iz EU-a, ali pritom novac neće biti problem. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)
Arena i UNESCO
Prema riječima ministrice kulture, ponovno je pokrenuto i pitanje kandidiranja Arene za UNESCO-vu listu. No, kako je rekla, interes za zaštitom se promijenio zbog globalizacije i drugačijih vidova baštine koji se sada štite pa Europa više nije "centar svijeta".
- Nastojat ćemo da Arena zadrži status spomenika nulte kategorije i da dođe na tentativnu listu za nominaciju, na kojoj se sada nalaze dijelovi Zadra te mletačke utvrde u Šibeniku i Korčuli, dok su u postupku nominacije stečci. No, od Arene nismo odustali, ustvrdila je Zlatar Violić.