Sedam faktora rizika bitno povecava opasnost od Alzheimerove bolesti, a tih se sedam faktora rizika, uglavnom povezanih s nacinom života, povezuje s gotovo polovicom slucajeva u svijetu, sugerira studija predstavljena u utorak u Parizu povodom Medunarodne konferencije udruge Alzheimer (AAIC).
Prema matematickom modelu istraživaca Kalifornijskog sveucilišta, smanjenje za 25 posto rizicnih faktora moglo bi sprijeciti više od tri milijuna slucajeva Alzheimera u svijetu. Smanjenje od samo 10 posto predstavljalo bi spas za milijun slucajeva. Kako bi došla do tog zakljucka, ekipa Deborah Barnes procijenila je broj slucajeva trenutno primjenjivih na svaki pretpostavljeni cimbenik opasnosti u svijetu.
Najznacajniji cimbenik je slaba obrazovanost (19 posto) jer se cini da intelektualna aktivnost ima zaštitni ucinak. Potom dolaze pušenje (14 posto), fizicka neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).
"Iznenadili smo se da cimbenici životnog stila poput fizicke neaktivnosti i pušenja mogu pridonijeti jednako velikom broju slucajeva Alzheimerove bolesti kao i kardiovaskularne bolesti", izjavila je prof. Barnes.
Istraživaci medutim isticu da se te procjene temelje na važnim pretpostavkama koje nisu dokazane: da postoji uzrocnoposljedicni odnos izmedu ispitanih cimbenika opasnosti i Alzheimerove bolesti te da ce njihovo smanjenje smanjiti opasnost od razvoja bolesti.
Sljedeca etapa sastoji se u provodenju opsežnijeg istraživanja koje bi pokazalo može li promjena cimbenika opasnosti doista smanjiti opasnost od razvoja bolesti, istaknuli su istraživaci. Njihovi rezultati objavljeni su online, u casopisu Lancet Neurology.