Termoelektrane na ugljen u 30 europskih zemalja - 27 u EU-u te u Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj - godišnje uzrokuju preranu smrt čak 23.000 ljudi i trošak u zdravstvu, a neposredno potom i u gospodarstvu, do čak 54,7 milijardi eura, piše u procjeni troškova povezanih s emisijom štetnih tvari iz elektrana na ugljen u Europi, prvoj takvoj ikad. Objavio ju je HEAL (Health and Environment Alliance), vodeća europska neprofitna organizacija koja se bavi utjecajem okoliša na zdravlje ljudi i okuplja stručnjake iz raznih područja.
Termoelektrane na ugljen su "nevidljive ubojice", piše u izvještaju, uz zaključak da ni najmodernija tehnologija ne može spriječiti njihov daljnji utjecaj na zdravlje. Između 80 i 90 posto europske urbane populacije izloženo je štetnom utjecaju TE na ugljen, čije emisije uzrokuju plućne i kardiovaskularne bolesti. Samo u 27 zemalja EU-a, navodi se u izvješću, termoelektrane koje koriste ugljen uzrokuju 18.200 preranih smrti godišnje, oko 8.500 novih slučajeva kroničnog bronhitisa i gubitak više od četiri milijuna radnih dana.
Po HEAL-ovoj procjeni, Hrvatsku njene termoelektrane, ali i utjecaj okolnih, godišnje koštaju i do 234 milijuna eura zdravstvenih troškova, uključujući i trošak bolovanja, gubitak radnih dana te time gubitak u gospodarstvu općenito.
Riječ je o za nas velikom trošku, ali malom iznosu u odnosu na, primjerice, gotovo pet milijardi eura godišnje, koliko iznosi procjena za Srbiju, ili 6,6 milijardi za Tursku. Najveće "neplaćene račune" proizvode TE na ugljen u Poljskoj (8,2 milijarde godišnje), Rumunjskoj (6,4) i Njemačkoj (6,3 milijarde), dok su suprotnost Švedska, s troškom od 7 milijuna eura, Latvija s 3 milijuna ili Danska sa 63, odnosno Austrija sa 75 milijuna eura.
Na zagađenja zraka posebno su osjetljiva djeca. U Europi čak deset posto djece pati od astme, od koje ukupno boluje oko 30 milijuna europskih građana, a pritom njih šest milijuna pogađaju teški simptomi ove bolesti.
"Smanjenje zagađenja zraka uzrokovanog radom termoelektrana na ugljen značajno bi smanjilo zdravstvene budžete u Europi", ističe Jean-Paul Sculier, tajnik European Respiratory Societyja. Nove elektrane na ugljen Europi nisu potrebne, već sve kapacitete treba usmjeriti prema obnovljivim izvorima energije. U protivnom, piše u zaključku, zdravstveni će troškovi biti pogubni po državne budžete. (B. MRVOŠ PAVIĆ)