U velikoj izložbenoj galeriji Zavicajnog muzeja priredeno je predstavljanje knjige akademika Petra Strcica "Petar Stankovic - život i djelo". Knjiga je izašla u ediciji Portreti, Zavicajne naklade Žakan Juri, a predstavljena je u muzeju u kojem je pohranjena Stancoviciana - spomenicka biblioteka knjiga koje je barbanski kanonik i polihistor Istre, istraživac i izumitelj, clan europskih akademija Petar Stankovic oporucno ostavio Rovinju.
Ravnateljica muzeja Marija Smolica, koja se godinama brine o Stancoviciani, rekla je da se Stankovic odlucio na ovu donaciju zbog duge tradicije bibliotekarstva u Rovinju, grada u kojem je pohadao osnovnu školu. Od sedam tisuca svezaka, koliko je imala njegova knjižnica, Rovinju ih je poklonio tri tisuce, koje su obilježene pecatom bile u njegovom vlasništvu. Iako su se tijekom vremena nalazile u privatnim i javnim knjižnicama gotovo sve su sacuvane.
Urednik knjige Aldo Kliman naglasio je da je o Stankovicu svojevremeno pisao Domenico Cernecca, ali njegov rad nije ukoricen, pa se ukazala potreba za izdavanjem knjige. Nakladnik je kontaktirao sredine u kojima je Stankovic djelovao i koje cuvaju njegovu gradu, pa se kao sunakladnici pojavljuju Opcina Barban, Sveucilište Jurja Dobrile i njegova knjižnica, Zavicajni muzej grada Rovinja i pazinski "Josip Turcinovic". Tiskanje knjige su financijski pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Istarska županija i Grad Rovinj.
- U ovoj je knjizi prvi put na jednom mjestu prikazana osobnost Petra Stankovica, a otisnuti su i svi poznati njegovi portreti. Po svemu je bio ispred svog vremena, pravi filmski junak, o kojem bi se mogao napisati i roman, a akademik Petar Strcic je ovom knjigom otvorio prostor za druge istraživace koji ce se baviti njegovim likom i djelom, istaknuo je Kliman.
I recenzent Miroslav Bertoša se složio s konstatacijom da je Strciceva knjiga s brojnim bilješkama temelj za nova istraživanja. Naglasio je da je Petar Strcic pripremajuci ovu knjigu morao prouciti bogatu gradu o ostavštini jedne od najzanimljivijih istarskih licnosti s kraja 18. i prve polovice 19. stoljeca. Za njega su najzanimljivije cinjenice oko kojih su vodene polemike da je Stankovic hrvatskog porijekla, ali se nije osjecao Hrvatom, vec je pripadao romanskom kulturnom krugu.
Sam autor Petar Strcic složio se da je Petar Stankovic kao povjesnicar i strucnjak za mnoga podrucja, posebno kao fiziokrat u najtežim ratnim razdobljima, bio pravi fenomen. Bila su to vremena kada su Istrani, u zadnjim fazama kolonijalizma i budenja naroda, ginuli na dalekim ratištima. Potpisivao se na svim jezicima koji su se rabili u Istri, suradivao je sa stranim akademijama, pa je tražeci put prosvjetljivanju i oslobadanju naroda bio preteca modernog Europljana. (A. POKRAJAC)