Žitelji opcine Gracišce imaju pravo sacuvati svoju djedovinu i živjeti na tom prostoru koji ime netko, kao i njihovo zdravlje, želi uništiti, generalni je zakljucak konferencije za novinare koju su u Pazinu održali Josip Anton Rupnik, predsjednik istarske Zelene stranke-zelene alternative, Josip Šabanovic, predsjednik Mjesnog Odbora Mandalencici, i Mario Brljafa, kamenoklesar iz sela Brljafi.
- Gradani ne znaju što im se sprema. Ne znaju da je osim kamenoloma Križarovica i Krase I, ucrtan i veliki kamenolom Krase II, rekao je Šabanovic. Prema njegovim saznanjima u Križarovici bi se trebao vaditi kamen koji bi se kamionima vozio u Raški zaljev na brodove, a odande u Italiju. Smatra da ljudi ne znaju kako se u industrijskoj zoni Krase, uz kamenolom, planira gradnja asfaltne baze, betonare, tvornice za proizvodnju vapna i žbuke.
Nezadovoljni i neobaviješteni mještani tražili su odgovore u Opcini Gracišce, ali ih nisu mogli dobiti. Buduci da nemaju informacija o tomu što ce se raditi u njihovom okolišu, hoce li to što se planira biti u njihovom interesu postali su sumnjicavi i zato su, smatra Šabanovic, glasovali protiv ulaska u Europsku uniju. Brine ih što im se podvaljuje, jer pravi investitori dolaze iz Europe, a to je Cavea iz Cesene, rekao je Šabanovic, dodajuci kako je to korporacija koja se bavi eksploatacijom kamena i proizvodnjom na bazi kamena, a gospodin Milan Bratovic iz Novigrada samo je njihova produžena ruka.
Kamenoklesar Mario Brljafa vlasnik je zemljišta za koje je Županijska skupština donijela zakljucak da se izvlasti, jer je to, navodno u interesu Republike Hrvatske. On je od Ureda države uprave u Puli zatražio, da mu kao kamenoklesaru, u Križarovici i to na dijelu vlastitog zemljišta, dopusti vadenje ukrasnog kamena, ali nikakvog odgovora na svoj upit nikada nije dobio.
Nasuprot tomu vadenje kamena omogucit ce se tvrtki Cavea, koja ce zahvaljujuci zakljucku Županijske skupštine kamen vaditi i na njegovom zemljištu, na parceli od pet hekatra, koja ce mu istim zakljuckom biti uzurpirana. Prema njegovim informacijama Cavea je u nekim opcinama nudila pet eura po metru cetvornom za zemljište i nije ga dobila, a u Križarovici ga je otkupila za kunu i pol po kvadratu!
Brljafa kaže da su ljudi zemlju poprodavali pod pritiskom opcinskog nacelnika Ivana Mijandrušica, koji je obilazio jednog po jednog vlasnika i primoravao ih na pridaju.
- Je li to interes gradana, je li interes Republike Hrvatske da se njenim gradanima zemlja uzurpira na racun neke talijanske firme. To je interes Talijana, a ne Hrvatske i stanovnika Opcine Gracišce, rekao je Brljafa. Ljudi nisu informirani i ne znaju što se dogada, zakljucio je Brljafa.
Najvažnije je da se donijeti zakljucci ostvare, naglasio je Josip Anton Rupnik, a medu njima je zakljucak Vijeca Opcine Gracišce da se Kamenolom krase briše iz županijskog prostornog plana. Stoga je zatražio da se obustave projekti kamenoloma na podrucju opcine Gracišce. On smatra kako u Istri nije potrebno otvarati nove kamenolome, te kako treba uvažiti strucne studije koje se odnose na eksploataciju kamena u Istri.
Nakon što je razgovarao s Mirelom Holy, ministricom zaštite okoliša i prirode RH Rupnik kaže kako postoje izgledi da se odustane od kamenoloma na Gracašcini. Gradani Gracišca imaju pravo zaštititi svoj životni prostor, a pojedinci koji manipuliraju s javnošcu i dokumentima, trebaju snositi odgovornost, dodao je Rupnik i zakljucio kako se ovaj proces vuce vec skoro 10 godina, a to je znak da tu nešto nije u redu.
Na novinarsko pitanje, zašto se mještani i zeleni tek sada bune, kada se postupak oko otvaranja kamenoloma i asfaltne baze približio realizaciji i zašto nitko nije pokazao zanimanje za održane javne rasprave po svim, za ove slucajeve vezanim planovima, projektima, studijama i drugim dokumentima, Brljafa je odgovorio kako ljudi na vrijeme nisu bili informirani i nisu znali da se rasprave održavaju. (Mirjan RIMANIC)
Nacelnik o kamenolomu
Nacelnik Opcine Gracišce Ivan Mijandrušic je, kaže, vlasnike zemljišta na kojem se planira otvaranje kamenoloma Križarovica upoznao s Milanom Bratovicem vlasnikom tvrtke Cavea. Medutim, nije sudjelovao u nikakvim razgovorima niti pregovorima oko prodaje, cijene i uvjeta prodaje zemlje. To su, dodaje, vlasnici ponaosob rješavali s gospodinom Bratovicem. Buduci da su to privatni kupoprodajni ugovori izmedu dvije strane, on se u njih nije miješao, takvom necemu ne vidi razloga, niti mogucnosti, a niti mu je to ikad bila namjera, zakljucuje on, otklanjajuci bilo kakav pritisak na bilo koga da proda svoju zemlju.