- Daleke 1993. godine u kaficu Mozart u Salzburgu znao bih se susresti s Dževadom Karahasanom. On bi mi u detaljima govorio o grafickom prikazu nekog njegovog romana, a medu nama se cesto spominjalo ime Albert Goldstein. Sada sam u Puli jer je hrvatska izdavacka kuca Fraktura dobila nagradu Albert Goldstein za moju knjigu "Umiruci Europljani", a koga ti ja tu sretnem? Dževada Karahasana!, kazao je Karl Markus Gauss, austrijski pisac i intelektualc na dodjeli te nagrade u sklopu 16. Sajma knjige u Istri. O Gaussovoj knjizi pricali su i Seid Serdarevic, Srecko Horvat i Simona Goldstein.
Kao što to inace biva, na predstavljanju knjige najmanje je vremena za razgovor imao pocasni gost, no Karl Markus Gauss je svoju minutažu iskoristio što je bolje mogao.
- Kada govorimo o mojoj knjizi moram priznati da naslov i nije toliko tocan. Ja se u njoj bavim manjinama u razlicitim sredinama, a ono što manjine zaista ne žele jest izumiranje i svim se snagama protiv toga bore. Etnicke manjine bogatstvo su Europe i imaju snagu rijeci i stavova za koje smatramo da su europski. Mali narodi koji se bore da zadrže svoju kulturu i jezik su zapravo avangarda Europe. Za razliku od nas naucili su da ne mogu govoriti samo jedan jezik i da mogu gajiti samo jedan kulturni identitet vec i identitete njima bliskih naroda. U Europskoj ce uniji svi narodi, bili oni veliki ili mali, postati manjine, kaže Gauss.
Karl Markus Gauss sebe ne smatra euroskeptikom te misli da bi se Europa trebala istovremeno i proširiti i smanjiti. Neke zemlje clanice kao što je Italija sustavno kreše europske principe i europski duh, a takve zemlje ne bi trebale biti djelom unije.
- Ovo je samo primjer, a u takvim sudovima moramo paziti da ne pretjerujemo. Kao Europljani moramo uzeti primjer manjine i ne predati se te prepustiti odgovornost najgorim desnicarima, kazao je Gauss.
Kao što je to na predstavljanju knjige kazao i Srecko Horvat više je pitanja za Gaussa imao Vojo Šiljak tijekom jucerašnjeg Dorucka s autorom. Gauss je Šiljku objasnio da se susjedni narodi ne vole jer su si prebliski, a k tome se u susjednom narodu znaju i prepoznati što odmah proizvodi obrambene mehanizme.
- Ne kažem da nisam bio kritican prema Europskoj uniji, ali u mladosti je covjek uvijek kritican. Tada mi se nije svidao eurocentrizam i razni nacionalizmi. Europska unija nastala je na ideji da se nekoc zaracene zemlje pomire, a nakon 50-ih godina prošlog stoljeca postala je to ideja o otvorenoj zoni, trgovackom prostoru bez granica i davanja, kazao je Gauss.
Na Šiljkovo pitanje gdje zapravo pocinje Balkan, Gauss odgovara provokativnom tezom:
- U nekim pogledima Balkan pocinje vec u Becu. Veliko je sada natjecanje medu europskim zemljama da se granica Balkana postavi što južnije i istocnije. Za Slovence Balkan pocinje u Hrvatskoj, za Hrvate u Makedoniji, a na kraju ispada su se svi Balkanci utopili u Crnom moru, zakljucio je Gauss.