Predsjedništvo istarskih antifašista oštro je osudilo postavljenje žice na granicu između Hrvatske i Slovenije koja sramotno dijeli istarski multietički i multikulturni prostor.
- Ova zajednica ne zaslužuje takvo ponašanje slovenske Vlade jer to je oduvijek bila jedinstvena regija u kojoj žive Hrvati, Slovenci i Talijani, zato želimo da se sačuvaju vrijednosti suživota, a da se prostor i ljudi razdvajaju žicom, rekao je Tomislav Ravnić, predsjednik istarskih antifašista.
On smatra kako je postavljanje žice direktiva Bruxellesa, stoga zamjera slovenskoj Vladi što se nije konzultirala s hrvatskom Vladom jer, kaže Ravnić, i Hrvatska je članica Europske unije. Ovakvim ponašanjem Slovenije, pa i Bruxellesa, ispada da se Hrvatska degradira i stavlja u podređeni položaj u odnosu na druge eUropske države. To nas podsjeća na najgore dane naše povijesti, a to su koncentracijski logori, rekao je Ravnić.
Antifašizam u škole
U raspravi o Izvještaju za ovu godinu članovi predsjedništva smatraju kako je 70-ta obljetnica pobjede nad fašizmom, primjereno i dostojno obilježena, kao i spomen na druge značaje događaje iz antifašističke borbe. Pri tomu Ravnić smatra kako je dobro da su antifašisti, predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović dali do znanja kako nije dobro postupila kada je iz ureda predsjednika uklonila bistu Josipa Broza Tita. Upravo zato, jer se često poziva na zajedništvo, a zajedništvo se, smatraju antifašisti, ne može graditi na povijesnim falsifikatima.
Ravnić misli da je predsjednica nakon toga korigirala svoje stavove, jer ona je ipak predsjednica svih građana Hrvatske, a ne samo onih koji su je birali. U raspravi o programu rada za narednu godinu antifašisti su se založili da se u istarskim osnovnim i srednjim školama u sklopu zavičajne nastave učenicima predstavi antifašistička borba, kako se povijest i istarska antifašistička tradicija ne bi relativizirali. U sklopu zavičajne nastave, a s time je, kaže Ravnić, upoznat i župan Valter Flego, treba obilježavati značajne datume iz antifašističke borbe i Drugog svjetskog rata.
Zna se broj stradalih
U tisku su pojavio napis kako se ne zna broj žrtava koncentracijskih logora, ali to nije istina, kaže Ravnić. Dodajući kako je broj žrtava iz Istre u koncentracijskim logorima u Njemačkoj poznat od 1978. Tadašnje vlasti s upravom Uljanika stipendirale su Bruna Flega i Ottavia Paulettija koji su mjesec dana istraživali dokumente u Državnom arhivu u Rimu, a na temelju tih dokumenta može se govoriti 1.737 žrtava iz geografske Istre, koje su stradale u njemačkim koncentracijskim logorima.
Najviše je ljudi stradalo u Rižarni. Naime, iz tršćanskog zatvora Coroneo zatvorenici su upućivani u logore u Njemačkoj i Rižarnu, gdje je bio krematorij. U Rižarni je stradalo oko 5.000 ljudi iz Istre - Hrvata, Slovenca, Talijana i Židova.
Predsjedništvo Saveza Udruga antifašista Istre utvrdilo je popis škola i ustanova kojima traže povrat imena, pa će zahtjeve za preimenovanje uputiti Županiji i jedinicama lokalne samouprave nadležne za vraćanje imena. Predloženo je da se izložba posvećena antifašističkoj borbi, trenutno postavljena u Povijesnom muzeju u Puli, premjesti u Pazin, u zgradu u kojoj su 1943. donijete odluke o sjedinjenju Istre s Hrvatskom. (M. RIMANIĆ)