Žene koje su preopterecene poslom imaju vece izglede potražiti utjehu u hrani, pokazalo je finsko istraživanje koje je proucavalo žene u dobi od 30 do 55 godina.
Istraživanjem je utvrdeno da su žene koje su se žalile na izgaranje na poslu cešce pribjegavale unošenju hrane kao metodi rješavanja stresa, a ne zadovoljavanja gladi.
Štoviše, bile su sklonije nekontroliranom jedenju - osjecaju stalne gladi zbog koje se hrana ne prestaje jesti dok nije sva pojedena.
"One koje imaju osjecaj izgaranja na poslu izloženije su emotivnom prejedanju i nekontroliranom prejedanju i imaju poremecen mehanizam kojim bi se mogle postici promjene u takvom ponašanju", istice Nina Nevanpera s finskog Institute of Occupational Health koja je vodila istraživanje.
Rezultati istraživanja objavljeni su u casopisu Journal of Clinical Nutrition.
"Preporucujemo da se izgaranje lijeci prvo te da se tretira zajedno s poremecajem jedenja u okviru lijecenja pretilosti".
Istraživanjem je obuhvaceno 230 žena u dobi od 30 do 55 godina koje su bile dio klinickog istraživanja kojim su proucavane njihove životne navike. Utvrdeno je da je oko 22 posto imalo na pocetku istraživanja neke simptome istrošenosti na poslu i tijekom jedne godine te žene nisu uspjele uvesti promjene u prehrani.
Ipak istraživanje nije pokazalo da izgaranje utjece na tjelesnu težinu žena. Polovica svih žena koje su se žalile na istrošenost na poslu imale su normalnu tjelesnu težinu. Unatoc tomu Nevanpera upozorava da izgaranje na poslu može biti rizik razvoja pretilost u buducnosti.