Izjava premijerke Jadranke Kosor da ce Hrvatska za dvadeset godina biti zemlja cija ce ekonomija biti utemeljena na poljoprivredi i turizmu uznemirila je ekonomske strucnjake. Iako se radi tek o površnoj i kratkoj izjavi, premijerkina vizija države koja svoje ekonomsko blagostanje u 21. stoljecu utemeljuje na sezonskim djelatnostima poput turizma, odnosno na tradicionalnoj gospodarskoj grani kakva je poljoprivreda, smatra se krajnje proturjecnom, pa i tragicnom za nacionalne interese.
Umjesto da Vlada potakne razvitak industrija zasnovanih na novim tehnologijama, odnosno gospodarski razvoj dostojan države koja je na pragu Europske unije, upozoravaju ekonomski analiticari, ona istice ideju razvoja utemeljenju na turizmu i poljoprivredi, što bi više odgovaralo državama koje su daleko od Europe.
- To je tragicna misao zato jer država i društvo ne mogu ocekivati da se obogate od turista, istice dr. Slavko Kulic s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dodaje da turistima trebamo ponuditi kulturu i spoznaju o kulturološko-socijalnim vrijednostima, a ne na njihovoj potrošnji zasnivati vlastiti ekonomski razvoj.
Troškovi društveni, zarada privatnicima
- Rijec je o zabrinjavajucoj viziji, slaže se ekonomski analiticar dr. Damir Novotny. - Bez industrije u Europi se ne može živjeti. Zemlje koje su se oslonile samo na turizam i poljoprivredu, primjerice Grcka, Španjolska i Portugal, u problemima su jer se i turizam i poljoprivreda jeftinije organiziraju u drugim svjetskim regijama. Poljoprivreda je jeftinija izvan Europe. Turizam je kod nas skup, veliki su troškovi izgradnje hotela, kratka je sezona, tako da se na ovakvom turizmu ne može temeljiti buducnost hrvatskog gospodarstva, objašnjava Novotny.
- Osim velikih troškova ulaganja u turisticke kapacitete, koji su se proteklih godina pokazali prilicno rizicnim, problem se može sagledati i s druge strane. Veliki su, naime, troškovi gradova, opcina i države za osiguravanje uvjeta u
kojima turizam funkcionira.
- Imamo šest puta vece troškove od prihoda na fenomenu zvanom turizam, s time da su troškovi društveni, dok zarada ostaje privatnicima, smatra Kulic, koji upozorava na ekološki dio problema.
- Razlozi zbog kojih ljudi dolaze na odmor u Hrvatskoj ce prestati postojati. Nama ostaje mnoštvo smeca, zagaduje se prostor, more, biosfera, zrak te uskoro necemo više imati što ponuditi gostima, kaže Kulic.
Mit koji zavarava javnost
Spajanje poljoprivredne proizvodnje i turisticke potrošnje, odnosno "zelene i plave" Hrvatske, tema je o kojoj hrvatski ekonomisti govore desetljecima. No, teorija po kojoj Slavonci sade rajcicu da bi je gosti u Istri pojeli, nije realna, kažu naši sugovornici.
- Povezivanje zelene i plave Hrvatske je mit kojim netko vec godinama pokušava zavarati javnost. On ne odgovara cinjenicama. Doprinos poljoprivrede i turizma domacem BDP-u vrlo je skroman, napominje Novotny.
- Ako poljoprivredno zemljište dajemo strancima u koncesije, što ce se dogoditi, te uvozimo hranu jer smo bio-ovisni, što je cinjenica, onda je ta koncepcija kriva, komentira Kulic i dodaje: "Ne možemo uvoziti hranu za potrebe turizma, posebno ne onu koja ne odgovara kvalitetom. A sada se uvozi hrana koja je takve kvalitete da doista ne znamo što jedemo".
Kulic upozorava da Hrvatska, prihvati li koncepciju razvoja koju je natuknula premijerka Jadranka Kosor, nece biti cak niti zemlja seljaka, ratara, kuhara i konobara. - Necemo biti ni konobari ni ratari jer ce strani vlasnici hotela i poljoprivrednog zemljišta dovesti svoje radnike i svoj menadžment, smatra Kulic.
Ekonomski analiticari smatraju da je Vladi, bez izradene razvojne koncepcije i strategije njezina provodenja, najjednostavnije u izbornoj godini govoriti o poljoprivredi i turizmu.
- Imamo premalo površine za ratarstvo. Ali, kad bismo imali razvijeniju preradivacku industriju, uz nju bi se mogla vezati politika razvoja poljoprivrede. Perspektive hrvatske poljoprivrede su neizvjesne, kaže Novotny.
Dakle, ne može se reci da je predizborna ekonomska retorika vrha HDZ-a zasnovana na realnim cinjenicama. Cak i ako se radi o planu pretvaranja Hrvatske u zemlju konobara i seljaka - što je ocita vizija premijerke Kosor - on ce se teško ostvariti. (Dubravko GRAKALIC)