Na Zemlji od danas ima sedam milijardi stanovnika, a kako UN ovaj put nije odlucio službeno proglasiti tko je simbolicni sedammilijarditi stanovnik, nekoliko se država u ponedjeljak požurilo proglasiti da je on roden baš na njihovom teritoriju.
UN je prije 12 godina za šestmilijarditog stanovnika izabrao malog Sarajliju Adnana Nevica. Petmilijarditi Zemljanin bio je Matej Gašpar, roden u Zagrebu 1987. godine. UN je, medutim, ovoga puta odlucio da nece proglasiti "pobjednika", što je otvorilo put da pojedine države same simbolicno proslave rodenje sedammilijarditog stanovnika.
Azija, kontinent na kojemu žive dvije trecine svjetskog stanovništva, prva je obilježila cinjenicu da je Zemlja 31. listopada dobila sedammilijarditog stanovnika. Dvije minute poslije ponoci na Filipinima, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, rodena je Danica May Camacho, koja je izabrana simbolom toga dogadaja. Pri porodu je težila 2,5 kilograma, a njezinim roditeljima Florante Camacho i Camille Daluri cestitali su dužnosnici UN-a.
Od UN-ovih dužnosnika dobila je stipendiju za obrazovanje, a njezini roditelji novac kako bi mogli otvoriti vlastiti ducan. Nešto kasnije su dvije ruske regije, najistocnija Kamcatka i najzapadnija Kalinjingrad, takoder objavile rodenje sedammilijarditog stanovnika.
Nakon što je UN proglasio da ce Zemlja 31. listopada dosegnuti sedam milijardi stanovnika, strucnjaci su objavili predvidanja da ce se snažan demografski rast nastaviti i zaoštravati ionako goleme izazove u svijetu, od proizvodnje hrane za sve, "starenja" stanovništva u nekim zemljama do opasne rodne neravnoteže u drugima. Zemlji je velik teret vec i sedam milijardi ljudi, a pritisak ce postati neizdrživ kada na njoj bude devet milijardi ljudi 2050., kažu analiticari i upozoravaju da samo revolucija u korištenju energije, vode i zemlje može sprijeciti katastrofu.
Broj stanovnika mogao bi se nakon toga stabilizirati na devet ili deset, po nekima i na cak 15 milijardi ljudi, i ovisit ce o napretku u zemljama u razvoju koje danas imaju snažan demografski rast.
"Sedam milijardi ljudi treba hranu, treba energiju, zaposlenja, obrazovanje, pravo na slobodu, pravo na slobodu govora, na mogucnost odgoja djece u miru i sigurnosti", rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon prošli tjedan.
Zagovaratelji održiva rasta ocjenjuju da bi se stanovništvo trebalo stabilizirati na osam milijardi, a siromašnim zemljama trebalo bi omoguciti da izidu iz siromaštva, smanje pritisak na prirodne izvore i ljude ucine manje ranjivima na klimatske promjene.
Neki strucnjaci drže da je za takvu strategiju kljucna kontrola radanja, cemu se oštro protive Katolicka crkva i neke druge vjeroispovijesti. Ekonomisti pak drže da je bitno smanjiti siromaštvo i omoguciti obrazovanje, napose školovanje žena.