Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija muzejska institucija u toj zemlji koja je utemeljena još u vrijeme Austro-ugarske monarhije, zatvoren je u četvrtak odlukom uprave koja je na taj način iskazala revolt zbog činjenice da financiranje muzeja već osamnaest godina nije rješeno.
"Mi smo ovo shvatili vrlo ozbiljno a to znači da nećemo muzej držati malo zatvorenim pa ga ponovno otvoriti. Nitko nema pravo tražiti od zaposlenih da nastave raditi nakon što godinama nisu dobili plaće", izjavio je ravnatelj muzeja Adnan Busuladžić nakon što su ulazna vrata zakovana daskama.
Nekoliko članova neformalne udruge koja sebe naziva "Antidayton skupinom" okupilo se pred ulazom u muzej kako bi prosvjedovalo zbog njegova zatvaranja, no ono je ipak uslijedilo kako je ranije i najavljeno.
Zemaljski muzej BiH utemeljen je još 1888. godine, a od 4. listopada 1913. smješten je u reprezentativnom zdanju na Marin-dvoru, prvoj namjenskoj zgradi paviljonskog tipa koja je izgrađena na cijelom području Balkana.
Ravnatelj Busuladžić pojasnio je kako je upravo stoga ovaj datum i odabran kako bi se zatvaranjem muzeja prosvjedovalo zbog stalnog zanemarivanja značaja ove institucije.
Uz brojne arheolške, prirodoslovne, povijesne i druge izloške Zemaljski muzej BiH čuva i originalni primjerak sarajevske Hagade, spisa neprocjenjive vrijednosti koji svjedoči o višestoljetnoj povijesti Židova Sefarda u toj zemlji.
Uprava muzeja upozorila je kako više ne snosi odgovornost za sigurnost izložaka koji se čuvaju u izložbenim dvoranama i depoima te je pozvala policiju da osigura muzejski kompleks i spriječi krađe koje su moguće nakon što muzeju zbog dugovanja bude isključena i struja a time i alarmni sustav.
Zemaljski muzej trenutačno po različitim osnovama duguje oko 700 tisuća eura, a dug se nagomilao jer status te institucije nije sustavno rješen otkako je potpisan Daytonski sporazum.
Problem je nastao zbog činjenice da vlasti Republike Srpske uporno odbijaju prihvatiti da se sedam najznačajnijih kulturnih i znanstvenih institucija koje su djelovale u bivšoj SR BiH nastave tretirati kao ustavnove od državnog značaja i financiranju iz državnog proračuna.
Uz Zemaljski muzej, slična je sudbina zadesila i Naionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NUBiH), Umjetničku galeriju BiH te Akademiju znanosti i umjetnosti (ANUBiH), Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i kazališne umjetbosti, Kinoteku BiH i Knjižnicu za slijepe i slabovidne osobe.
Te se ustanove trenutačno bore za preživljavanje prijavljujući projekte na natječaje koje raspisuje Ministarstvo civilnih poslova, tretirajući ih na isti način njihove kao i aplikacije koje dolaze s općinskih razina.(Hina)