Novinar Elvis Morina, pokretač Radio Maestrala i nekadašnji direktor te tvrtke, nakon godina izbivanja i rada u drugim medijskim kućama vratio se svojoj izvornoj radio stanici. Morina je krajem prošle godine postao član uprave tvrtke Infantinfo koja do travnja 2019. godine ima koncesiju za pulski Radio Maestral, a posljedično i direktor Radio Maestrala. S Radio Maestralom, nekada omiljenim gradskim radiom, proslavio se i izvan granica Istre kao jedna od rijetkih nezavisnih radio stanica sredinom devedesetih godina. Kako je uopće nastao gradski Radio Maestral i kojim će smjerom sada zaploviti, ispričao nam je njegov stari-novi "kapetan".
- Moja priča s Maestralom je započela 1992. ili 1993. S obzirom da tada nisam bio baš uzoran student brodogradnje, a imao sam Uljanikovu stipendiju, naravno da sam ju morao vratiti, odnosno morao sam početi raditi. U početku sam se bavio svačime, jedno vrijeme sam radio vizitke i kalendare koji su me doveli do Radio Siska i tu se zapravo počela rađati moja ideja o pokretanju jednog urbanog gradskog radija u Puli. Najveći problem je bio dobiti slobodnu radio frekvenciju, a prvi natječaj za dodjelu radijskih frekvencija raspisan je tek 1994. i ja sam se odlučio javiti. U međuvremenu sam se povezao i s Daliborom Matanićem koji je u to vrijeme bio tajnik Hrvatske udruge radija i novina, i on mi je dao dvije knjige, "Radio jučer, danas, sutra" i "Radiodifuzni sustav" profesora Marka Sapunara. Budući da je profesor Sapunar u toj knjizi opisao sve o nastanku radija, i kako dobiti koncesiju za frekvenciju i kako radio funkcionira i sve ostalo, a meni su to ipak bili još uvijek apstraktni pojmovi, jednog dana otišao sam u Zagreb na Fakultet političkih znanosti kod prof. Sapunara i rekao mu da bih htio otvoriti radio, ali da nemam pojma ni o čemu. Bio je zaista pristupačan, uljudan i od velike pomoći, i pomogao mi je oko dokumentacije pa sam na kraju uspio dobiti koncesiju za radijsku frekvenciju 95,4 Mhz. U veljači '96. smo počeli raditi.
- Tadašnji Radio Maestral je bio pravi bum na ovim prostorima. Imali ste izvrsnu slušanost, odličan program, fenomenalnu ekipu koja je tada radila, kao na primjer Alex Bjažić, Alen Matošović Topssy, Željko Herceg, Siniša Radolović, Ivo Čipčić, Tonči Pavlinović, Gordan Kušanić, pa pokojni Vladimir Stojković Stole, da spomenemo samo neke.
- Da, istina. Tada je stvarno radila jedna vrhunska ekipa. To je nekako spontano sve sjelo na svoje mjesto. Danas kada razmišljam o tome, čini mi se da smo se u tom trenutku nekako nadnaravno spojili. Tada nitko od nas nije znao ništa o radiju, ali smo imali jako puno volje i entuzijazma. Valjda smo svi skupa u tom trenutku bili predodređeni za to. Velika prednost nam je bila što smo svi skupa u taj projekt krenuli bez ikakvih kočnica, predrasuda i kompromisa. Valjda što manje razumiješ, to bolje, jer smo sve radili prema nekom svojem osjećaju. Ono što nije valjalo popravljali smo usput, koristili smo najjednostavniju moguću tehniku koja je super funkcionirala, programski smo se nadopunjavali, tako da se sve zajedno super poklopilo. Uz sve to, možda je naša velika prednost bila i to što uopće nismo puštali domaću glazbu sve tamo negdje do '99. čini mi se. A i tada smo pokleknuli, da tako kažem, jer je to postala zakonska obaveza.
- Do kada ste u toj fazi ostali na čelu Radio Maestrala?
- Otišao sam 2002. jer sam osjetio zasićenje. Do te godine nije bilo zaista nikakvih problema, sve je funkcioniralo kako treba, radili smo kako treba, a što se kasnije događalo s Radio Maestralom, nisam previše pratio, da budem iskren. Kako sam se već svima dosta žalio da ja to više ne mogu, na inicijativu Roberta Zubera prijavio sam se na natječaj za urednika hrvatske redakcije BBC-a i dobio sam posao. Danas smatram da je taj amaterizam s kojim smo krenuli ostavio danak na ono što se zbivalo kasnije. Točno sam osjetio trenutak kada smo trebali postati profesionalniji, kada je trebalo napraviti jednu nadogradnju, ali nismo imali novaca za to.
- Vjerojatno imate neku viziju u kojem smjeru bi se Radio Maestral sada trebao razvijati.
- Mislim da su se s vremenom mediji, pogotovo radio i televizija, udaljili od građanstva, a upravo su njima namijenjeni, i to im se sada polako obija o glavu. Radi se sve i svašta samo da se dobije neka kinta, a profesionalno se ne radi na programu onoliko koliko bi trebalo. Zato mi je jako bitno da vratimo svoje slušatelje i stvorimo nove, naravno. Naša glavna motivacija trebala bi biti grad, zato mi je jako drago da smo se smjestili u zgradi odmah do gradske tržnice pa kroz prozor možemo vidjeti barem dio zbivanja u centru. Teško se vratiti na staru slavu, jer ona ne postoji, to je jedan izuzetan trenutak koji pripada prošlosti, ali možemo primijeniti dosadašnja iskustva da bismo postali bolji. Moramo se polako ekipirati, tako da tražimo još ljudi da bismo upotpunili programsku shemu, a najbitnije mi je da budemo aktualni. Stvarno su svi dobro došli, tko god ima neku ambiciju i ideju. Htio bih da Maestral bude jedan urbani radio koji će služiti kao građanski servis. Prema nekim istraživanjima, najveći dio naše publike čine osobe između 20 i 50 godina, a ono što mi je još interesantnije je činjenica da je naša publika rasla zajedno s Radio Maestralom. Možda su se neki s vremenom malo odmaknuli od slušanja našeg radija, pa nam je sada glavni izazov kako ih opet vratiti, a za to moramo dobar sadržaj uokviriti dobrom glazbom. Imamo još nekih jako zanimljivih planova, samo treba doći i do novaca da bi se oni uspjeli realizirati, ali hoćemo. Polako.
Novinarstvo je poziv i rudarski posao
- Nakon BBC-a, nekoliko godina radili ste i na HRT-u i na Radio Puli. Što Vas je sada potaknulo da se opet vratite na Radio Maestral?
- Biti novinar je, na žalost, poziv i rudarski posao. To znamo mi koji se dugo bavimo tim poslom kakve sve unutarnje uspone i padove prolaziš. Svatko dođe, zbog nekakvih okolnosti, i do nekog zasićenja, onda se malo povučeš i makneš, ali onda opet nakon nekog vremena osjetiš taj zov. Bez obzira na to koliko vremena se ne baviš novinarstvom, opet te u jednom trenutku ulovi to ludilo. Spletom okolnosti odlučio sam se vratiti na Radio Maestral zbog čega smo Elvis Celija i ja lani otkupili 98 posto udjela u vlasništvu od JOJ Media Housea i krenuli s borbom koja i dan danas traje, jer smo zatekli radio u zaista teškoj situaciji, moram priznati. Do ljeta smo se nekako uspjeli reorganizirati i sad nam predstoji ona programska nadgradnja. (Patricija SOFTIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)