Već prije deset godina smo se žestoko protivili predviđenoj MBO tehnologiji u županijskim centrima za gospodarenje otpadom, među kojima je i Kaštijun, a s obzirom i na aktualni zaokret u politici gospodarenja otpadom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, pokazalo se da smo bili u pravu. Krivci za uvođenje te zastarjele tehnologije, koja više nije održiva, neće snositi odgovornost, već će s aktiviranjem Kaštijuna sve dodatne troškove, zajedno s odvozom otpada, platiti građani. Stoga nije čudo da političke strukture "vedre i oblače", jer ne odgovaraju za počinjena djela. No, čudnovato je kako građani upravo takve strukture podupiru na izborima, rekao je na konferenciji za novinare Josip Anton Rupnik, predsjednik stranke Zeleni savez - Zeleni, najavljujući da će zatražiti sazivanje tematske sjednice Skupštine Istarske županije. Rupnik je kazao da je prema državnoj Strategiji gospodarenja otpadom iz 2006. i Planom gospodarenja otpadom od 2007. do 2015, planirano formiranje 21. županijskog centra u kojima će se primjenjivati MBO tehnologija (mehaničko biološka obrada komunalnog otpada), pri čemu ni jedna alternativa nije uzeta u obzir, mada su bile prezentirane i druge tehnologije, među kojima eko plazma, na tragu današnjeg modela i koncepta kružnog gospodarstva kojeg zagovara EU. Osim tadašnjeg nadležnog ministarstva, odgovornim drži i Istarsku županiju koja je koncept prihvatila. Prema njegovim riječima s MBO tehnologijom se pogoduje cementnim lobijima, jer njenim korištenjem nastaje takozvano alternativno gorivo RDF koje se kasnije, uz naknadu, spaljuje u cementarama i koristi kao gorivo, što ujedno podiže cijenu zbrinjavanja otpada. - Zbog svega toga bi nam se mogao dogoditi scenarij iz Napulja čiji su stanovnici posvuda počeli bacati smeće, izbjegavajući organizirano uklanjanje otpada koje je poskupjelo zbog krivo donesenih odluka. Mi zagovaramo uvođenje eko plazme, odnosno plazma plinofikacije koja je čišća i jeftinija tehnologija, nije joj potreban deponij i zauzima šest puta manju površinu od MBO-a. Osim toga, takvo postrojenje je dovoljno samo jedno za čitavu Hrvatsku. Riječ je o metodi koja na izuzetno visokim temperaturama, bez izgaranja, može uništiti bilo što - komunalni, industrijski, rafinerijski, medicinski i infektivni otpad te mulj koji ostaje nakon pročišćavanja kanalizacijskih voda, uz jedini izuzetak - nuklearni otpad, dok istovremeno proizvodi metal, građevinski materijal i struju. Takvom obradom se 99 posto otpada može iskoristiti, a ostatak treba dodatno obraditi sustavom kontrole zagađenja. Nema nikakvih katrana ili furana niti pepela. Plin koji izlazi iz plazma plinifikatora ima niže razine kontaminata u tragovima od bilo kojeg drugog plinifikatora ili spalionice, objasnio je Rupnik. Ispričao je i da je skupina hrvatskih dužnosnika i poduzetnika posjetila takve japanske pogone za obradu otpada u Utashinaiju na otoku Hokaidu, gdje nema deponija niti se osjeća neugodan miris. Citirajući bivšeg splitskog gradonačelnika Jakšu Miličića, koji se ovom tehnologijom bavi niz godina, napomenuo je da bi za, primjerice, Splitsko-dalmatinsku županiju, koja proizvodi od 140 do 150 tona komualnog otpada godišnje, postrojenje koštalo oko 140 milijuna eura. Tonom otpada moguće je dobiti jedan megavat takozvane zelene struje iz obnovljivih izvora za prodaju, a takav način odlaganja otpada jeftiniji je pet eura od onog dosad najjeftinijom MBO tehnologijom. - Desetak milijuna eura stajao bi pogon za prijem i pripremu otpada, identičan za sve tehnologije, oko 25 milijuna pogon za rasplinjavanje plazmom, dok je najskuplja termoelektrana. Američka kompanija Westinghouse u posljednjih je 30 godina u razvoj plazma tehnologije uložila dvije milijarde dolara. Dosad su postavili plazmu u SAD-u i Kanadi, a treći pogon u Japanu pretvara pepeo u staklo. Ova tvrtka nudi tehničku podršku, nadzor, obuku i plazma baklje, što stoji između pet i deset posto od ukupne investicije. Sve ostalo, uključujući i plazma konvertor, moguće je proizvesti u Hrvatskoj. U Europi postoji samo jedan plazma pogon i to za uništavanje azbesta. Uvođenjem plazme, Hrvatska bi mogla napraviti iskorak i postati centar za ovu tehnologiju u regiji, zaključio je Rupnik. (K. FLEGAR)