Predstavnici Zagrebacke banke u Županijskoj gospodarskoj komori u Puli lokalnoj vlasti i tvrtkama te privatnim poduzetnicima predstavili su tzv. zelene kredite, odnosno modele financiranja korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) kojima se uz pomoc sunca, vjetra i biomase može proizvesti elektricna i toplinska energija, kako za vlastite potrebe tvrtki, tako i za tržište.
Prema planovima i direktivi EU-a, do 2020. godine udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u zemljama clanicama trebao bi iznositi 20 posto, pri cemu se u odnosu na dosadašnju dominaciju hidroelektrana ubuduce predvida rast proizvodnje na temelju izvora vjetra, sunca te biomase. I u Hrvatskoj se, na osnovi postojece strategije energetskog razvoja i drugih dokumenata, ocekuje rast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pritom neke regije, posebno Istra i Dalmacija, zbog svog klimatskog i geografskog položaja, mogu znacajnije iskoristiti potencijale vjetra i sunceve energije.
Neda Zubovic Mihaljevic, vodeca Zabina specijalistica za poslovanje s nekretninama kazala je da se do 2020. godine u EU-u ocekuje cak 37 posto udjela elektricne energije iz obnovljivih izvora. - Hidroenergija je oduvijek bila "jaka", no najveci je rast vjetroelektrana. Cilj Hrvatske do 2020. jest doseci udio od 13,6 posto elektricne energije koja potjece iz OIE-a, rekla je Zubovic Mihaljevic.
Zaba je prva na domace tržište uvrstila tzv. zelene kredite, kojima financira fizicke i pravne osobe te jedinice lokalne uprave i samouprave. Tako recimo potice kupnju i ugradnju solarnih sustava za proizvodnju elektricne i toplinske energije kako za vlastite potrebe fizickih osoba i tvrtki, tako i za prodaju elektricne energije HEP-u. Tim se kreditima recimo u Puli može financirati uvodenje prirodnog plina u domacinstva, odnosno ugradnja instalacija i placanje prikljucka. Moguce je i kreditirati izgradnju niskoenergetske nekretnine te poboljšanje energetske ucinkovitosti poslovne nekretnine.
Valter Šaric, regionalni direktor Zabe za Istarsku županiju, fokusirao se na tzv. projektno financiranje namijenjeno vecim projektima, poput pokretanja vjetroelektrana, suncevih elektrana ili postrojenja za bioplin, koji u Hrvatskoj vec postoje. Otplata takvih kredita temelji se na buducem novcanom toku i financijskoj logici "predvidanja", a ne na, kako je uobicajeno, ocjeni prethodnog poslovanja. Primjera radi, Zaba je na taj nacin s 13 milijuna eura 2006. financirala prvi takav projekt, vjetroelektranu Trtar-Krtolin kod Šibenika, potom izgradnju bioplinskog postrojenja na ?akovštini, a ove godine i VE Pometno kod Splita.
Zaba za OIE ima portfelj od oko 70 milijuna eura, a na razini UniCredita cetiri milijarde eura. Minimalno ucešce investitora je 30 posto, a rok otplate krece se do 11 godina. (M. VERMEZOVIC IVANOVIC)
Skupocjene istarske parcele koce gradnju elektrana
Buduci da se vjetro ili neke druge elektrane iz obnovljivih izvora po sili zakona moraju graditi na gradevinskom zemljištu, Valter Šaric iz Zabe problematicnim u Istarskoj županiji smatra skupe gradevinske parcele, koje mogu udvostruciti cijenu jednog takvog opsežnog projekta.
Naime, samo za "milijun papira" (razvoj projekta), bez postavljanja ijedne cigle, investitor treba platiti oko 50 tisuca kuna za manje postrojenje do 50 kW. Šaric smatra da bi se takvim investicijama moglo pogodovati i izmjenama prostornih planova, pa cijena kvadrata gradevinskog zemljišta više ne bi bila 30 ili 40 eura. Naveo je primjer opcine Barban koja u poslovnoj zoni planira izgradnju solarne elektrane od 500 kW, a u isti "pothvat" krecu i Tinjan te Kanfanar.