Polaganjem vijenca i cvijeća i paljenjem svijeća na spomeniku u Kresinima, nedaleko Žminja, odana je počast nedužnim žrtvama pokolja njemačkih vojnika. Prije 74 godine, 7. listopada 1943. njemački zločinci su tijekom Rommelove ofenzive u Kresninima ubili 57 mještana, podsjetio je pred spomenikom podignutim njima na sjećanje, Romano Božac, potpredsjednik županijske udruge antifašista. Upućujući pozdrave predstavnicima nazočnih udruga; antifašističkih boraca iz raznih krajeva Istre, veterana domovinskog rata Rovinjštine, civilnih žrtava rata Hrvatske i Istarske županije, te predstavnika Općine Žminj.
Nad skupnom grobnicom, posljednjim zajedničkim počivališta susjeda, prijatelja i sumještana Kresina, od kojih je najmanja žrtva imala tek jednu, a najstarija 91 godinu, Aurelio Folo podsjetio je kako su ove nedužne žrtve platile krvavi danak u želji za slobodu.
- Nekoliko dana prije ovog zločina, 2. listopada 1943. bombardiran je Žminj, pri čemu je stotinjak ljudi poginulo, a gotovo trećina kuća je uništena. Tih su teških dana u zločinačkom pohodu njemačkih koljača na Žminjštini oduzeti mnogi životi. U Mužinima je strijeljano 28 ljudi, u Ceru 10 i u Feštinima šest, a mnogi su odvedeni u logore u Njemačku iz kojih se većina nikada nije vratila, rekao je Folo. U 12 dana Rommelove ofenzive, dodao je, 2.500 ljudi izgubilo je živote i to doma, bez oružja, na svojim kućnim pragovima i njivama. Ti ljudi nisu išli u Njemačku ni u Italiju, oni, reko je Folo, ubijeni su u svojim domovima. No, ovo je samo dio od 17.000 tisuća žrtava Istrana u Drugom svjetskom ratu. Da nije bilo njih, ali i partizana koji su pod Titovim vodstvom oslobodili ove krajeve i pripojili ih matici zemlji Hrvatskoj, kaže Folo, danas bi se iz Zagreba u Istru dolazilo s putovnicom.
Predsjednik istarskih antifašista Tomislav Ravnić rekao je kako smo u ime ovih žrtava i naše povijesti dužni svima onima koji to omalovažavaju i demoniziraju reći istinu.
- Jako nam je žao što se nakon nedavnih događaja u Pazinu dižu tenzije prema Istranima kao netolerantnim ljudima. To nije istina i to ne prihvaćamo. Mi želimo samo reći istinu, a u Pazinu se predsjednici zviždalo zbog uklanjanja Titove biste iz predsjedničkog ureda i toleriranja rehabilitacije ustaštva, rekao je Ravnić. Naglasio je kako su mnogi svećenici časni i vrijedni ljudi, ali ima i prelata koji sustavno čine zlo.
- Nikada katolička crkva u Hrvatskoj nije osudila ustaške zločine, a svećenike koji su stradali od fašista i podržavali Narodnooslobodilački pokret prešućuje se, rekao je Ravnić. Zamjerivši što se antifašiste, a time i žrtve fašističkog terora proziva huljama.
- Jesu li ovi ljudi koji ovdje leže hulje, pita Ravnić, dodajući kako Istra nikada nije bila, niti će biti separatistička, samo traži da se poštuje uvažava njena povijest, njene žrtve i ljudi koji tu žive.
Komemorativni skup recitacijama su obogatili učenici žminjske Osnovne škole Vladimira Gortana, a na kraju skupa upućena je zahvala rovinjskoj Valalti koja godinama potpomaže komemoraciju u Kresnima.
Božo Milanović o pokolju na Žminjštini
Veliki istarski narodni svećenik mons. Božo Milanović o tim je krvavim događajima zapisao:
- U samom Žminju postrijeljali su Nijemci strijeljali 34 osobe, a u čitavoj žminjskoj općini 608 ljudi. U selu Kresini zapalili su sve kuće, a od 98 osoba poubijali su ih 90. I djecu su bacali u vatru. Pred jednom kućom branili su, dok je gorjela, ručnim bombama i strojnim puškama da nebi tko izašao. Tako su svi ukućani morali živi izgorjeti. Na području općine Svetvinčenat ubili su Nijemci 66 osoba. Svoje žrtve strijeljali su ondje i drugdje većinom u glavu. (Mirjan RIMANIĆ)