Na Sveučilištu Jurja Dobrile odlučili su, uz podršku Županije i pulske Opće bolnice, samostalno pokrenuti trogodišnji sveučilišni preddiplomski studij sestrinstva, koji od lani na pulskom Sveučilištu kao svoj dislocirani studij provodi Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Odluka o osamostaljenju donesena je na proširenom kolegiju pulskog Sveučilišta, gdje su rektor, prorektor i predstavnici Županije i bolnice utvrdili da postoje kapaciteti za otvaranje sestrinskog studija s osloncem na vlastite snage, prvenstveno kadrovske. Odluku je odobrio Senat pulskog Sveučilišta, a izrada elaborata povjerena je docentu dr. sc. Mauru Štifaniću. Na osnovu elaborata Ministarstvo i Agencija za visoko obrazovanje odlučit će hoće li odobriti novi studijski program.
Širenje zdravstvenih studija
Rektor pulskog Sveučilišta Alfio Barbieri predviđa da bi u veljači sljedeće godine ili ranije mogli dobiti dopusnicu, ali ostavlja mogućnost da prvu generaciju studenata upišu i ranije. Upitan za motive zbog kojih su se odlučili osamostaliti od studija koji su lani pokrenuli u suradnji s Medicinskim fakultetom iz Osijeka i pulskom bolnicom kao nastavnom bazom, kaže da je pulsko Sveučilište praktički isključeno iz provedbe postojećeg studija, i organizacijski i financijski.
- Osječani sve sami organiziraju i provode, sva je dokumentacija kod njih, studenti njima plaćaju školarinu, a mi samo pružamo logistiku. Želimo postati aktivan subjekt, pogotovo s potencijalima naše bolnice, a u okviru zdravstvenih studija, nakon sestrinstva, pokrenuli bismo i preddiplomski studij za fizioterapeute, kaže rektor Barbieri.
Voditelj postojećeg studija je doc. dr. sc. Radivoje Radić, predsjednik Katedre za sestrinstvo Medicinskog fakulteta u Osijeku, a u ime pulskog Sveučilišta koordinator je doc. dr. sc. Mauro Štifanić. Uz profesore iz Osijeka, u nastavi je bilo angažirano pet profesora s pulskog Sveučilišta te nekoliko specijalista pulske bolnice.
- Za provedbu samostalnog studija dovoljno je da 30 posto sati programa pokrivamo našim stalno zaposlenim profesorima, a ostalo možemo organizirati suradnjom s drugim sveučilištima. Dali bismo time poticaj ukupnom znanstvenom razvoju Sveučilišta, istovremeno potičući specijalistički kadar iz pulske bolnice da razvijaju i profesorske karijere. Zakon o radu dopušta liječnicima da 20 posto iznad norme rade na sveučilištu, kaže Barbieri.
Bolnički kadar u nastavi i kliničkoj obuci
Predsjednik Stručnog vijeća pulske bolnice prim. mr. sc. Davor Zoričić kaže da u bolnici radi 30 stručnjaka s doktoratom i magisterijem znanosti, a značajan broj liječnika pohađa doktorske studije pa su, što se tiče kliničkih medicinskih znanosti, već sada u stanju organizirati kvalitetnu nastavu, a te će se mogućnosti izgradnjom nove bolnice dodatno povećati. U Općoj bolnici radi i velik broj visoko kvalificiranih medicinskih sestara, koje u nastavi i kliničkoj obuci polaznika studija sestrinstva imaju nezaobilaznu ulogu.
- U današnjim bolnicama medicinske sestre djeluju kao dobro educirani profesionalci s jasno definiranim područjima djelovanja i odgovornostima u medicinskim timovima. Za tu je profesiju, pored dobrog poznavanja temeljnih i kliničkih medicinskih predmeta, potreban širok spektar znanja i vještina iz područja informatike, psihologije, etike i drugih društvenih znanosti. Iz tog je razloga obrazovanje u sestrinstvu regulativom EU-a definirano kao nastavak srednjoškolskog obrazovanja i trebalo bi se odvijati na sveučilišnoj razini, na preddiplomskim i diplomskim studijima, kaže dr. Zoričić, naglašavajući višestruk značaj takvog studija za pulsku bolnicu.
Kao prvo, ističe, napredak bolnice usko je vezan uz školovanje svih zaposlenika u kojemu obrazovanje medicinskih sestara i tehničara ima nezaobilaznu ulogu. Nadalje, svi koji imaju prilike sudjelovati u nastavi tako stječu dodatno iskustvo i priliku za napredovanje u stručnoj i znanstvenoj karijeri. I na kraju najvažnije - bolnica kao nastavna baza u pravilu podiže razinu kvalitete zdravstvene usluge koju pruža i time jača svoju poziciju u zdravstvenom sustavu. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU