Oko tisuću diplomiranih zdravstvenih radnika koji su krajem rujna prosvjedovali na Markovu trgu tražeći da im država osigura stažiranje još uvijek ne zna hoće li ove godine dobiti priliku za odrađivanje te zakonske obveze bez koje se ne mogu zaposliti. Iz Ministarstva zdravlja poručuju da se "problem rješava", no takav odgovor, puna dva tjedna od prosvjeda, zdravstvene djelatnike koji su već mjesecima na ledu ne zadovoljava. Od ministra Rajka Ostojića zatražili su novi sastanak, a ako odgovor izostane, žalit će se Europskoj komisiji i međunarodnim strukovnim organizacijama. Spremni su, kažu, i na nove prosvjede.
- Želimo sjesti za stol i pronaći neko rješenje. Ova vlast ga očito nema, jer ni nakon međuresorskog sastanka nisu ponudili ništa. Ne tražimo nemoguće ako za to nema novca, spremni smo na kompromise, ali očekujemo da nam napokon nešto ponude, poručuje radni terapeut Josip Knezić.
U ovoj je godini, kako su izračunali, na zdravstvenim veleučilištima diplomiralo ukupno 566 zdravstvenih pripravnika, od toga 240 prvostupnika sestrinstva, 200 prvostupnika fizioterapije, 24 prvostupnika radne terapije, 52 prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, te 50 prvostupnika radiološke tehnologije. Osim njih, na stažiranje čeka još oko 150 pripravnika koji nisu prošli na natječajima što ih je u 2011. godini raspisao HZZO. Za sve njih, odrađivanje pripravničkog staža po postojećim propisima, uz 75 posto mjesečne plaće, državu bi stajalo oko 50 milijuna kuna.
- Iako nam je ministar Ostojić rekao da bolnice ne trebaju radne terapeute, činjenica je da je devet hrvatskih bolnica, mahom specijalnih i psihijatrijskih ustanova, u ovom času spremno primiti 29 radnih terapeuta, dakle više no što ih je ove godine diplomiralo, veli Knezić.
Iako je zakonom propisano da bolnice moraju imati po jednog radnog terapeuta na deset pacijenata kojima treba takva skrb, veliki bolnički centri uopće nemaju ove terapeute, a stopa radnih terapeuta na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 4,4, dok je europski prosjek 33. Slična je situacija i s drugim medicinskim strukama: broj medicinskih sestara na 100.000 stanovnika od 1980. godine povećao se sa 354 na 569 u 2010. godini, no to je još uvijek daleko ispod EU-prosjeka, koji iznosi 782 medicinske sestre na 100.000 stanovnika. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)