Zdravo, nezdravo, zdravo, nezdravo…

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Dakle, ljubiteljima zdravog života stvarno nije lako. Ako bi se držali savjeta koji se pojavljuju o novinama o štetnosti nekih napitaka, vjerojatno bi brzo došli u krizu. Tako je, primjerice, kada se radi o vinu. Je li ono štetno ili nije štetno? Je li bolje piti umjereno ili uopce ne piti ili ne obracati pažnju na ogranicenja? Nije nam bitno da ovdje otkrijemo konacnu istinu o vinu i kasnije kavi vec da samo prikažemo nelogicnosti i proturjecnosti u vijestima o njima. U pravilu, svako iduce istraživanje o vinu ili kavi pobija ovo prethodno.

"Oko 125 mililitara vina dnevno povecava rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva za devet posto, dok se rizik od dobivanja raka usta ili grla uvecava za alarmantnih 168 posto", pokazalo je istraživanje koje je proveo nacionalni institut za istraživanje raka u Parizu. Jao! Dobro, ali u malim kolicinama se može popiti, zar ne, to je opcepoznato? Predsjednik spomenutog instituta, Dominique Maraninchi kaže da su male dnevne doze alkohola najštetnije. "Nema kolicine, bez obzira koliko ona bila mala, koja je dobra za zdravlje", drži on i još dodaje da unatoc uvriježenom mišljenju da male su kolicine alkohola dobre za zdravlje srca, danas strucnjaci tvrde da su ta istraživanja iz 80-ih godina bila pogrešna.

To su zakljucci, pogotovo ovaj zadnji, s kojima se ocito ne bi složio nutricionist George Mateljan u tekstu koji je u našim novinama prenesen krajem listopada prošle godine: "Jedna caša crnog vina na dan, dvije maksimum." Za Michela Montignaca od vina je opasnija coca-cola! "Uporno govorim na svojim predavanjima da bi bilo zdravije maloj djeci davati vino nego coca-colu, jer je toliko nezdrava", izjavljuje Montignac u tekstu u Nedjeljnoj Dalmaciji.

Da, tako je to. Vino je loše. Jako loše. Ili ipak nije?

"Vino sadrži velik udio antioksidansa koji neutraliziraju štetno djelovanje slobodnih radikala i uzrokuju mnoge bolesti pa cak i rak. (…) Za jacanje imuniteta – caša vina na dan. Probajte kuhano vino. Zaljubit cete se!", stoji na web stranici fitness.com.hr.

Znaci, ipak ima još dobrih vijesti za vinopije jer po nekima crveno vino pomaže u sprecavanju Alzheimera. Crveno vino sprjecava rizik od raka te dobro djeluje na krvožilni sustav, radi cega ga neki nazivaju "eliksirom života".

Sada vam je lakše? Iduci primjer našli smo upravo u Glasu Istre, cuvajte se ljubitelji dijeta jer: "Caša vina sadrži jednak broj kalorija kao i kriška torte", kaže britansko ministarstvo zdravstva.

I tako dalje. "Vino je najkorisnije od svih pica, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. (…) Loš ucinak na covjecji organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizickoj aktivnosti". Ovo inace stoji na stranici firme koja prodaje alkotestere.

Negdje u nepostojecu zlatnu sredinu mogla bi se ugurati izjava doktora Viktora Peršica, zamjenika ravnatelja opatijske Thalassotherapije u Opatiji, koju smo objavili u listopadu 2007. "Alkohol u malim kolicinama (1,5 dl vina ili 3 dl piva) pogoduje kardiovaskularnom zdravlju, dok u vecima šteti", kaže on. "No, sasvim je sigurno da one koji ne piju alkohol na to ne treba poticati, vec samo treba one koje to cine uputiti da budu umjereni", upozorava doktor.

Slicno je i s kavom. Ako je suditi po arhivi našeg lista, posebno su tekstovi o štetnosti ili korisnosti kave bili aktualni prije dvije godine kada smo ih objavili više od deset. Evo samo naslova: "Kava ne povecava opasnost od srcanog udara", "Nema lijeka protiv mamurluka", "Kava može ublažiti negativan utjecaj alkohola", "Kava nije dobar doping", "Kava može biti dobra za zdravlje".

Prema talijanskim znanstvenicima, kava može pomoci u zaštiti jetre od odredenih patoloških promjena. Na sastanku u Milanu rekli su da nekoliko šalica kave dnevno može smanjiti mogucnost pojave nekih vrsta tumora. Trudnice po njima takoder nemaju razloga za zabrinutost jer nije otkrivena veza izmedu ispijanja kave i slabog razvoja fetusa ili prijevremenog rodenja, no je li kava dobra za trudnice ili nije, to je još jedna stvar oko koje se strucnjaci ne mogu dogovoriti. Kava je po Amletu D'Amicisu bogata antioksidativnim svojstvima i djeluje kao blagi stimulans. Cak može pomoci pri mršavljenju. Možda nakon caše vina?

Dobro je da znanstvenici istražuju. Kad se malo procešljaju vijesti vidi se da kava nije pogubna ni za srce te smanjuje i rizik od raka, dijabetesa, Alzheimera i Parkinsonove bolesti i štiti od kolesterola, a šalica do dvije dnevno ne povisuje tlak. Do daljnjeg.

Prema nizozemskim znanstvenicima na celu s dr. Martinom Grubben filtrirana kava je jednako je štetna kao obicna jer se filtriranjem se ne uklanja tvar povezana sa srcanim bolestima i kapi, stoji u jednoj staroj vijesti.

Glas Istre 16. sijecnja ove godine donosi vijest koja kaže da osobe su koje konzumiraju više od sedam šalica kave na dan izložene opasnosti od halucinacija. To su zakljucili britanski znanstvenici koji naglašavaju kako kava ipak nije jedini uzrok halucinacija ali preporucuju što manji unos kofeina ljudima koji su pod redovitim stresom.

I zato oprez. Nikad se ne zna. Ma, zapravo, znate što - zanemarite sve ovo prethodno. Jer dvije nove studije objavljene u casopisima Circulation i Stroke, a što smo sa stranice www.vitamini.hr i Novog lista prenijeli pocetkom svibnja, sugeriraju da se mogucnost moždanog udara može smanjiti konzumiranjem toplih napitaka. Tako kažu istraživaci ali se ipak ograduju jer zaštitni ucinak "ne vrijedi za pušace, oboljele od dijabetesa te osobe s visokim krvnim tlakom ili povecanim kolesterolom".

 


Podijeli: Facebook Twiter