Svakoj od četrdesetak mjera što ih je Hrvatska pripremila kao odgovor na preporuke Europske komisije, činovnici iz Bruxelessa pridružili su svoju ocjenu: potpuni ili značajan napredak, djelomičan napredak ili izostanak napretka. Kako su te ocjene već stigle u Vladu zaključak je, otkrivaju naši izvori, da je kod promatrača Komisije koji su nedavno boravili u Hrvatskoj najbolje prošao ministar rada Mirando Mrsić.
No, u većini ostalih mjera što je je sama Hrvatska obećala provesti kako bi konsolidirala javne financije napredak ili nije dovoljan ili ga uopće nema.
Nitko od naših sugovornika iz Vlade ne očekuje pohvalu Europske komisije za dosad učinjeno, ali svi se pribojavaju da bi u konačnici ocjena mogla biti iznimno loša. No, ono što sve u Vladi treba puno više brinuti je ocjena koja će uslijediti u studenome o tome kako se ostvaruje zadana dinamika u smanjenju deficita.
Hrvatska je u ovoj godini svoj deficit trebala smanjiti za 2,3 posto BDP-a u odnosu na prošlu godinu, odnosno za sedam milijarda kuna. Unatoč mjerama iz veljače, koje se tiču povećanja trošarina ili prebacivanju štednje iz drugog mirovinskog stupa za vojsku i policiju u proračuna manjak u državnoj blagajni bit će na razini prošlogodišnjeg ili neznatno niži. Samim time neće biti moguće ostvariti ni cilj za 2015. godinu gdje bi deficit trebao pasti za dodatne 3,5 milijarde kuna. (Jagoda MARIĆ / Novi list)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU