U sklopu obilježavanja Dana Huma- najmanjeg grada na svijetu, u Gradskoj loži glagoljaškog gradica, održana je promocija zbornika "Hum i Humšcina", objavljenog u izdanju "Josipa Turcinovica" Pazin i Katedre Cakavskog sabora Roc. Suizdavaci su Katedra Cakavskog sabora Buzet i Udruga Hum, a autor grafickog oblikovanja David Ivic. Projekt je financijski podržao Grad Buzet.
Najnovija knjiga "Hum i Humšcina", naglasio je uvodno predsjednik rocke Katedre Vladimir Pernic, objavljena je 528 godina nakon što je iz tiska izašla prva hrvatska tiskana knjiga "Misal po zakonu rimskoga dvora" iz 1483. godine, a kojega je cuvenim usklikom: "Vita, Vita, štampa naša gori gre..." najavio žakan Juri iz Roca.
Roc i Hum, gnijezda glagoljaštva i svekolike glagoljaške kulture, bila su na samome izvorištu pisane rijeci i na bastionu obrane te rijeci i te kulture.
- Katedra Cakavskog sabora Roc, koja je 1972. godine zapocela obuhvatnu akciju obnove Huma, valoriziranja njegove povijesne i kulturne baštine, izgradnje Aleje glagoljaša i pretvaranja Huma u snažnu turisticku "meku", osjetila je zov i potrebu da svoju kulturološku misiju oko Huma završi pripremom i tiskanjem zbornika, istaknuo je Pernic.
Prije nekoliko godina izišla je slicna monografija, "Roc i Rošcina", a sada je i Hum dobio svoj zbornik. Predstavljajuci knjigu, tajnica rocke Katedre, ujedno glavna i odgovorna urednica Mirjana Pavletic, istaknula je da je zbornik nastao u želji i namjeri da se vecina onoga što je o Humu zapisano i zabilježeno, a razasuto po raznim publikacijama, sakupi na jednome mjestu i ukorici u jednu knjigu kao jedinstveni zbornik znanstvenih, publicistickih i književnih radova nastalih na temu Huma i okolice.
Knjiga je podijeljena u šest poglavlja. Prvo se odnosi na povijest Huma i njegovu kulturno-povijesnu baštinu, a o tome su pisali vrsni znalci: Katarina Horvat Levaj, Vanda Ekl, Mirjana Peršic, Radmila Matejcic i Branko Fucic, baveci se ponajviše formiranjem i povijesnim razvojem grada, spomenicima, sakralnim i profanim objektima, freskama...
U drugom su poglavlju zastupljene lingvisticke i etnografske teme, od govora Erkovcica, izbora župana, loncarstva Cukarije, mlinova na Mirni, do biske i tradicijske glazbe, a njih su obradili Nataša Vivoda, Josip Milicevic i Božo Jakovljevic.
Glagoljica i glagoljaška baština zaokupila je znanstvenu pozornost Josipa Bratulica, Dražena Vlahova i Branka Fucica. Ti su radovi okupljeni u 3. poglavlje knjige, gdje se govori o glagoljskim ispravama, o Humskom grafitu i Humskom triptihu, o Aleji glagoljaša, a može se nauciti i kako se služiti glagoljicom.
Cetvrto poglavlje pripada raznovrsnim prikazima: novih knjiga, projekata, dogadaja i manifestacija. O njima pišu brojni autori, medu kojima Miroslav i Slaven Bertoša, Vladimir Pernic, Bruno Cotic, Siniša Žulic, Lovorka Ruck, Josip Žgaljic.
Peto poglavlje sadrži životopise ljudi vezanih uz Hum, dok posljednje poglavlje zbornika rezervirano je za stihove i prozu inspiriranu Humom, a medu ostalim, rekla je Pavletic, zastupljeni su književnici: Jakša Fiamengo, Miroslav Sincic, Daniel Nacinovic, Vlado Pernic.
Zbornik broji 376 stranica i bogato je opremljen fotografijama, ima ih cak 185. Najveci dio fotografija, preko 50 posto, potpisuje Aleksandar Merlak. Ovaj je žitelj Huma ujedno i autor fotografije s poledine knjige. Stisnuvši svoj dragi Hum u foto-klupko, porucio je; Ovo je moj mali svijet: My little world!
Promocija knjige završila je simbolicnom gestom, Pernic je po jedan primjerak urucio najstarijoj stanovnici najmanjeg grada na svijetu u kojem živi svega dvadeset žitelja; Nerini Blagonic te najmladem stanovnik Huma - trogodišnjem Karlu Božicu. (Gordana CALIC ŠVERKO)