Izmedu 20 i 30 posto pacijenata u europskim državama ne prati režim uzimanja lijekova koji im je propisao lijecnik, a do 40 posto pacijenata ima ozbiljnih problema s poštivanjem režima osmišljenog da sprijeci zdravstvene probleme, kao što su preventivne terapije, dijeta, kretanje ili nepušenje.
Svake se godine zbog propuštanja doze lijeka i nepridržavanja propisane terapije u Europi bilježi gotovo 200.000 smrtnih slucajeva, što po nekim procjenama Europsku uniju stoji 1,25 milijardi eura godišnje. U pogledu urednog uzimanja terapije Hrvatska je daleko ispod europskog prosjeka: posljednja su istraživanja pokazala da manje od 50 posto kronicnih bolesnika u Hrvatskoj redovito uzima lijekove koje im propiše lijecnik.
Prava pacijenata
Nova direktiva EU-a o informacijama za pacijente, cije se donošenje ocekuje uskoro, trebala bi pomoci u rješavanju ovog ozbiljnog problema u zdravstvu. Europski zdravstveni strucnjaci zatražili su, naime, da se uz razlicita prava pacijenata na informacije o lijekovima, nuspojavama i podacima o ispitivanju lijekova, u direktivu ukljuci i obaveza pacijenta da uredno i redovito uzimaju terapije što ih propiše lijecnik.
Još uvijek nije potpuno usuglašen nacin na koji ce se pacijente privoljeti da lijekove uzimaju u skladu s lijecnickom preporukom, no europski zdravstvenjaci predlažu metode podrške koje bi pomogle pacijentima da se drže svoje terapije. Informacije za pacijente tako bi trebale sadržavati savjete o tome što uciniti kad se propusti uzeti dozu odredenog lijeka te informacije o tome koje su moguce posljedice nepridržavanja terapije ili samoinicijativnog prekida terapije, s linkovima na online informacije o toj temi za pojedini lijek.
Strah i neznanje
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pacijent u prosjeku zaboravi uzeti svaku drugu tabletu od onoga što mu je lijecnik propisao. Istraživanja su pokazala da nedisciplina bolesnika farmaceutsku industriju samo za lijekove na recept koji se nikad ne podignu košta 30 milijardi dolara godišnje.
Više je uzroka neurednog uzimanja lijekova: zaboravljivost, izostanak simptoma bolesti, sumnje u djelotvornost lijeka, neugodne nuspojave lijecenja. Pacijenti cesto strahuju od lijekova, ali nemaju sliku o tome kakve posljedice za njihov organizam može imati neuredno uzimanje lijeka ili samostalno prekidanje terapije.
Neustrajnost u uzimanju lijekova cesto je posljedica neznanja bolesnika pa bi prije pocetka uzimanja lijeka pacijenti od lijecnika ili ljekarnika trebali dobiti razumljivu informaciju o razlogu primjene lijeka, nacinu djelovanja, nacinu i trajanju uzimanja, mogucim nuspojavama, kontraindikacijama i interakcijama s hranom, picem ili drugim lijekovima. Pristup svim relevantnim informacijama o lijeku pacijentima bi trebala osigurati i najavljena direktiva EU-a.