Već u rujnu možemo očekivati novo poskupljenje hrane zbog suše koja svijetom hara mjesecima - najave su koje stižu iz SAD-a, najvećeg izvoznika hrane za stoku. Američka je proizvodnja kukuruza pala za gotovo 90 posto, pa se predviđa i 60 milijardi tona kukuruza manje za izvoz.
Značajno je manja i proizvodnja soje te drugih žitarica, što će se, nema sumnje, odraziti na poskupljenje stočne hrane, a u konačnici onda i mesa. Govedina će, najavljuju iz SAD-a, poskupjeti najviše, za četiri do pet posto, mliječni proizvodi od 3,5 do 4,5 posto, jaja oko četiri posto, a svinjetina do 3,5 posto.
I rusko je ministarstvo poljoprivrede izvijestilo kako je zbog suše i u Rusiji već stradalo 1,5 milijuna hektara različitih kultura, zbog čega su i procjenu svoje proizvodnje žitarica u ovoj godini smanjili s prvobitnih 95 na 85 milijuna tona.
Amerikanci, u prosjeku, na hranu troše tek 13 posto svojeg kućnog budžeta. U Hrvatskoj na hranu, u prosjeku, mi trošimo 30 do čak 40 posto svojih ukupnih primanja, što znači da će nas i porast cijena hrane od tri do pet posto ipak uzdrmati.
I na našim je poljima situacija katastrofalna, jer prave kiše nije bilo godinu i pol dana - kažu domaći poljoprivrednici. Kako otkriva Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, u nekim će dijelovima Hrvatske, poput Baranje, prinos kukuruza u potpunosti podbaciti. Nastradalo je, nastavlja, i pedeset posto soje, kao i trava namijenjenih prehrani stoke.
"Za mjesec dana kreće sjetva uljane repice, trebalo bi krenuti s pripremama, no zemlja je toliko suha, da je to potpuno nemoguće", otkriva Brlošić. Na pitanje kakve nas cijene hrane očekuju najesen, on, jednako kao i Miroslav Filipović, predsjednik Zajednice hrvatskih povrćara, odgovara da proizvođači cijene ne mogu dizati, niti ih diktiraju.
"Nemojmo se zavaravati, i proizvođače okrivljavati za previsoke cijene, kad se zna da ih diktiraju isključivo trgovački lanci. Mi ni u ovoj, katastrofalnoj situaciji, nećemo dobiti ni kune više, no ne bih se čudio da poskupljenja ove jeseni ipak budu velika. Lanci rade što god ih je volja", ističe Filipović. Kako kaže, zbog povećane potrošnje vode povrtlarima su troškovi porasli za oko 30 posto, i svi posluju s gubicima, rijetki su oni na pozitivnoj nuli.
Na upit hoće li domaći poljoprivrednici zbog suše tražiti proglašenje elementarne nepogode, Mato Brlošić, prvi čovjek Poljoprivredne komore, odgovara kako, sudeći po dosadašnjim iskustvima, to i nema nekakvog smisla. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ)