Zbog neodgovornih turista uginuo još jedan bjeloglavi sup

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Želja turista za atrakcijama, u kombinaciji s potrebom za zaradom pod svaku cijenu, ponovno je uzela danak u životima mladih bjeloglavih supova koji stradavaju utapanjem u moru podno litica na kojima supovi svijaju gnijezda. Dolazak izletnickih brodova s turistima u neposrednu blizinu litica i gnijezda problem je na koji godinama upozoravaju iz nevladine udruge Eko centar Caput Insulae – Beli, ali se isto tako godinama i ne rješava, pa je ove godine smrtno stradalo vec pet supova, a još pet ih je trenutno u pticjoj bolnici u Belom gdje se oporavljaju od posljedica padanja u more.

Najnovijem stradavanju svjedocio je dr. med. Vladimir Tkalcic, koji je i snimio stradalog supa i izletnicki brod podno litica te je nazvao redakciju Novog Lista ogorcen svime što je vidio uz obale otoka Plavnika na koji svakodnevno dolaze izletnicki brodovi s Krka.

- To je nevjerojatno, kaže Tkalcic. Brod prepun turista dolazi neposredno pred stijene, ispod gnijezda supova i tu galame, plješcu, cine sve da se supovi uznemire da bi ih bolje vidjeli i fotografirali. Ne mogu razumjeti da se izlet organizira na takav nacin. Ljudi koji organiziraju izlete pilaju granu na kojoj sjede. Kamo ce voziti izletnike kada rastjeraju sve supove i kada ih zbog takvog ponašanja više ne bude, ogorceno i uznemireno pojašnjavao je dr. Tkalcic, koji smatra da se pod hitno trebaju poduzeti mjere zaštite kako se takve situacije više ne bi ponavljale.

Istog je stava i ornitolog, dr. sc. Goran Sušic, predsjednik Eko centra Beli, koji kaže kako godinama upozoravaju na problem. Traže da se organizira cuvarska služba, da se postave plutace koje ce prijeciti dolazak plovila podno stijena, kao i ploce upozorenja s pravilima ponašanja, ali unatoc njihovim nastojanjima, ništa od toga nije poduzeto. Dr. Sušic proziva županijsku Javnu ustanovu Priroda u cijoj su nadležnosti ornitološki rezervati na Kvarneru, ali unatoc tome što ustanova postoji više od tri godine, nisu odredili granice rezervata niti donijeli pravilnik upravljanja koji bi definirao zaštitu i njenu provedbu.

Po rijecima Sušica, od ravnateljice Sonje Šišic dobili su odgovor da postavljanje plutaca ne dopušta lucka kapetanija. Takvo tumacenje dr. Sušic smatra nekorektnim jer se mora iznaci nacin da se konkretno zaštite bjeloglavi supovi, što je i zakonska obveza jer se radi o zakonom zašticenoj vrsti.

- Otok Plavnik po metru cetvornom ima najvecu koncentraciju bioraznolikosti i to je najmanji otok na svijetu na kojem postoje gnijezda bjeloglavih supova, ali to ocito nije važno onima koji bi konkretne mjere zaštite trebali donijeti i provesti. Kvarnersku koloniju bjeloglavih supova najviše ugrožavaju upravo izletnicki brodovi koji s turistima dolaze preblizu gnijezdima te smanjivanje ekstenzivnog ovcarstva na otocima, što je opet posljedica nerješavanja pitanja divljih svinja i alohtone divljaci. Nerješavanje jednog i drugog problema, koji iz godine u godinu eskaliraju, ukazuje da opstanak supova i ovcarstva uopce nije stvarni interes onih koji o tome trebaju brinuti, zakljucuje dr. sc. Goran Sušic.

Na pitanje zašto nije donesen pravilnik i poduzete mjere zaštite u JU Priroda nismo uspjeli dobiti odgovor jer je ravnateljica na godišnjem, a nitko od djelatnika nije ovlašten davati izjave za medije.


Podijeli: Facebook Twiter