Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u Godišnjem izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2012. godinu, koji je predan u saborsku proceduru, žali se na odavanje podataka i ponovno traži da se objavljivanje detalja iz istrage smatra kršenjem zakona te bi zahtijevalo procesuiranje novinara.
"U pojedinim slučajevima u kojima ima više osumnjičenika, desetak osoba i više ima preslike spisa, realno je teško utvrditi tko daje informacije medijima, jer mediji nisu dužni otkriti svoje izvore. To je realnost i ukoliko želimo štititi tajnost postupka nužno je vratiti izvornu odredbu članka 231. Zakona o kaznenom postupku prema kojoj je objavljivanje tih podataka bilo kazneno djelo", navodi se u dokumentu.
Kao protuteža, navodi se mogućnost potpunog "otvaranja" istrage, ali se upozorava Sabor o "posljedicama koje bi iz toga mogle proizići imajući u vidu odredbu članka 28. Ustava po kojoj je svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja". Laički prevedeno, DORH ne želi otvaranje istrage jer smatra kako bi time ljudima bilo u javnosti suđeno prije pravog sudskog postupka.
Na stranu sad već poslovično kukanje prema medijima, u izvješću ima i zanimljivih dijelova.
Javnosti će svakako biti zanimljive brojke o zamrznutoj i zaplijenjenoj imovini. Razlika u ta dva pojma je da zamrznuta znači da nije došlo do presude i najčešće je sredstvo osiguranja, dok je oduzeta ona nakon presuda. Tako su USKOK i DORH u 2012. godini od osuđenika oduzeli ukupno nešto preko 200 milijuna kuna, dok je u statusu zamrznutosti bilo malo manje od 100 milijuna kuna.
U Izvješću je istaknuta i problematika oko kaznenog djela neisplate plaća. Naime, DORH je od početka uvođenja tog kaznenog djela podizao optužnice u svim slučajevima kad se radnici nisu mogli naplatiti od svojih poslodavaca.
No, sudska praksa je pokazala da sudovi presuđuju u korist radnika samo ako nedvojbeno utvrde namjeru neplaćanja, pa tako primjerice sve tvrtke koje imaju račune pod blokadom ili nemaju dovoljno novčanih sredstava nisu bile osuđene za to. Zbog svega toga DORH je odlučio u takvim slučajevima uopće ne dizati optužnice, tako da je od 121 lanjske prijave za to kazneno djelo procesuirano tek 20 slučajeva. (D. RADALJAC/Novi list)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.