Zbog nameta država ne mora štedjeti ni dogodine

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Trecim ovogodišnjim rebalansom, kojim je samo povecala prihode, Vlada je nagovijestila da ni u sljedecoj godini ne namjerava znacajnije smanjivati državnu potrošnju. Uz cinjenicu da troškove države nije prilagodila prihodima, odnosno vratila ih barem na razinu 2007. godine, nego je povecala poreze, Vlada je takvu poruku poslala i objavom plana da joj u sljedecoj godini manjak bude cetiri milijarde kuna. Ako iduce godine hrvatsko gospodarstvo ne nastavi padati, odnosno ako bude samo stagniralo u odnosu na ovu godinu te ako gradani zbog pada placa i mirovina uz rast PDV-a ne smanje dodatno potrošnju, Vlada bi novim nametima mogla ostvariti plan o deficitu od cetiri milijarde kuna a da ne reže rashode.

Na kriznom porezu na place i mirovine te zbog cinjenice da nece morati povecavati, odnosno uskladivati mirovine, država ce u sljedecoj godini ubrati 2,12 milijardi kuna, a od vece stope PDV-a nada se prikupiti 1,5 milijardi. Više od 400 milijuna kuna državi bi trebale donijeti trošarine u mobilnoj telefoniji pa bi njezini prihodi bili nešto veci od 114 milijardi kuna. Rashodi ce ipak pasti za koju stotinu milijuna kuna jer ce trošak placa biti manji nego u prvih pet mjeseci ove godine, kad su place u državnoj upravi i javnom sektoru prije dogovora o smanjenju u travnju bile šest posto vece. No, na tome država može dobiti najviše 500 do 600 milijuna kuna.

Tako bi troškovi države u sljedecoj godini mogli biti oko 118 milijardi kuna, što znaci da bi državni proracun imao deficit od oko cetiri milijarde, nešto više od jedan posto BDP-a.

Novi nameti tako bi i dalje odgodili bilo kakve promjene u potrošnji države, jer oni, primjerice, znace da bi se subvencije trgovackim društvima i poljoprivredi vratile na razinu od sedam milijardi kuna, s koje su pocele padati prije cetiri godine. Cilj je bio da se nastavi smanjenje subvencija do šest milijardi kuna u 2010. godini.

Iz Vlade se pak brane tvrdnjom da je nemoguce preko noci smanjivati potrošnju u proracunu koji 80 posto novca potroši na place, mirovine, zdravstvo, socijalu, rodiljne naknade, djecji doplatak i subvencije.


Podijeli: Facebook Twiter