S pojavom recesije povecao se broj osoba koje traže pomoc psihijatara i psihologa. Unatoc tome, u ambulantama psihijatrije pulske Opce bolnice i njihovim savjetovalištima nema liste cekanja, doznajemo od rukovoditelja psihijatrije dr. Dragutina Breškog. Pomoc je dostupna odmah putem uputnice obiteljskog lijecnika.
Kao i za ostale specijalisticke preglede, pacijenti bez dopunskog zdravstvenog osiguranja placaju participaciju 25 kuna prilikom prvog pregleda. U privatnim ordinacijama cijene pregleda i individualna psihoterapija krecu se od visokih 300 do 500 kuna, a grupna psihoterapija 150 do 200 kuna po seansi.
Kao uzrok posjeta privatnim i bolnickim psihijatrijskim ambulantama sve su cešce depresivne reakcije i anksioznosti, ali pored toga raste i broj ljudi koji dolaze po strucnu pomoc jer žele raditi na osobnom razvoju. Svjesnost o potrebi za brigom o duševnom zdravlju u Istri je bitno veca nego u drugim dijelovima Hrvatske, doznajemo od lijecnika s kojima smo razgovarali.
U Županiji nedovoljan broj psihijatara
- Utjecaj recesije na mentalno zdravlje ljudi je neminovan, ali je ucestalost traženja psihijatrijske pomoci ovisna o njenoj dostupnosti, kao i o edukaciji ljudi, veli dr. Dragutin Breški, rukovoditelj psihijatrije pulske Opce bolnice. Dnevno kroz ambulante i u izvanbolnickom dijelu ove djelatnosti prode stotinjak osoba, a pored toga imaju i 39 kreveta. U bolnici trenutno radi sedam psihijatara, a pored toga tri kolegice su na specijalizaciji.
Prema procjeni psihijatrice dr. Jadranke Jelicic, koja radi u privatnoj praksi, broj ljudi koji se javlja postao je prevelik za broj profesionalnih psihijatara. U županiji radi dvadesetak privatnih i bolnickih psihijatara. Ako svatko od njih pregleda samo deset pacijenata, a pregleda ih i više, možemo reci da obave 300 do 350 dnevnih psiholoških usluga, procjenjuje naša sugovornica.
Dr. Helena Marcinko, takoder privatna psihijatrica, veli da se cesto nade u teškoj situaciji, jer se povecao broj djece i mladih ljudi koji su ocajni, a nažalost, ona je ogranicena vremenom. Jedan pacijent iziskuje najmanje oko sat vremena po pregledu i razgovoru, što ogranicava broj pacijenata na sedam dnevno, veli dr. Marcinko.
Doktorica Jelicic spominje anegdotu s jednim Nizozemcem. "Još s vrata me pitao: 'Are You also five-minute-talking-doctor?'" Nemamo dovoljno vremena za sve pacijente, a k tome imamo minimalan broj subspecijaliziranih psihijatara i psihoterapeuta za djecu, upozorava ona.
Najugroženiji mladi i umirovljenici
- U vrijeme blagostanja ljudi su usmjereni na materijalne vrijednosti, a kada dode do ekonomske krize, pocinju se okretati sebi i raditi na svojem razvoju. Iz blagostanja smo naglo ušli u naizgled nerješive probleme, naglašava dr. Jadranka Jelicic, psihijatrica s 35 godina radnog iskustva.
Procjenjuje da je posljednju godinu dana s promjenama u ekonomskoj sferi porastao broj psihijatrijskih intervencija kod svih dobnih skupina, ali više pomoci trebaju adolescenti u dobi od 15 do 19 godina. Umirovljenici su takoder ugrožena dobna skupina zbog neizvjesnosti života na rubu egzistencije.
- Kriza morala, identiteta i tranzicija provokativna su zbivanja koja utjecu na duševni sustav, dodaje te citira americkog psihijatra Benjamina Rusha koji je radio u vrijeme velike ekonomske krize: "Kada slobodna ljudska volja postane sredstvo zlih cina, kroz instrumentalnost strasti, govorimo o pojavi moralnog ludila."
Veli da su motivi koji dovode radnoaktivno stanovništvo kod psihijatra ili psihologa najcešce poremecaji ophodenja ili somatski simptomi, kao što su nesanica ili glavobolja.
- U vrijeme krize obitelj trpi velike udarce izvana i iznutra. Valja reci da su poremecaji postojali i prije krize samo su potiskivani, a sada se caša pocinje prelijevati. Ako se na vrijeme ne potraži pomoc, velik broj problema prijede u poremecaje u ponašanju ili psihosomatske bolesti, veli dr. Jelicic. Zbog toga porucuje da unatoc premalom broju psihijatara ne treba oklijevati, nego potražiti pomoc. (Jasna ORLIC)
PROCITALI STE DIO TEKSTA. VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.