Zbog enormnih količina kiše, a zadnje vrijeme i hladnoće očekivani urod kupusa, karfiola i kelja na njivama Deana Vitasovića oko Šikića manji je za 70 posto. Zbog previše vlage u tlu nije se uspjelo razviti korijenje, a hranjivo je isprala kiša. Glavice su nedorasle, težine tek oko pola kilograma umjesto 1,5 do 2 kilograma, pa ih takve trgovački centri ne žele otkupiti.
- S takvim prinosima na velikom sam gubitku, veli Dean Vitasović. Vještak je još prije Nove godine procijenio gubitak na 600.000 kuna, a sada može biti samo veći, veli Vitasović.
Na 17 hektara u optimalnim je rokovima posadio kupus, kelj i karfiol, te salatu na još tri hektara. Ubrat će tek 30 posto planiranog. Zadnje dvije godine sve su češće klimatske nepogode zbog kojih samo gomilaju gubitke.
Prepolovit će proizvodnju
- Ne možemo tako dalje. Prepolovit ćemo proizvodnju. Ako se ne promijeni državna politika prema agraru, ne znam kako dalje. Šteta, jer zahvaljujući turizmu, mi u Istri možemo povrće izravno izvoziti. Šteta je što proizvodnja povrća u Istri propada.
Slična iskustva imaju i ostali proizvođači povrća na Puljštini. Umjesto da ga poberu, povrće će zaorati.
Isto iskustvo dijele i njegove kolege s juga Istre. Joško Maretić, poljoprivredni proizvođač iz Ližnjana, kaže da mu je zbog obilnih kiša propao urod kupusnjača na Paleri i Marleri. Karfiol, kelj i brokulu zasadio je na čak deset hekatara.
- U Ližnjanu nas je pet, šest jakih proizvođača koji su obradili ukupno 50 do 60 hektara i svi imaju isti problem zbog velikih količina kiša. Prvo je došla kiša, pa orkanska bura s ledom. Karfiol je najviše pogođen, gotovo je u cijelosti stradao. Vegetacija je "stala" zbog kiša, puno je biljaka stradalo, a dio koji je preživio je loše kvalitete. Roba je jako oštećena, loše se prodaje i ne može se postići nikakva cijena. To je potpuni fijasko. Dio kupusnjača nije uspio ni izrasti do glavice, ostatak je mekan, pun truleži, urod je smanjen za čak 80 posto, kaže Maretić. Visinu financijske štete na svom imanju nije mogao izračunati, no kaže da mu je propalo 50 do 60 posto robe.
Na pitanje ima li pravo na nadoknadu štete kaže da bi to bilo lijepo.
- Nitko nas ne pita za zdravlje. Samo jednom prije desetak godina bila je isplata. Mi poljoprivrednici smo na koljenima, ne znam kako ćemo dalje ako netko ne intervenira i ne da nam nekakvu potporu. Teško se zadužiti za neku nesigurnu proizvodnju, veli Maretić, napominjući da samo za sjeme po hektaru treba izdvojiti 20 do 25 tisuća kuna. Cijena ovisi o poljoprivredniku, gdje je sjeme nabavio i po kojoj cijeni. Naš sugovornik smatra da ove godine uloženo neće uspjeti vratiti. Na pitanje što kani poduzeti, kaže da se isto ponavlja već 15 godina.
- Prepušteni smo sami sebi. Što dalje, zasad ne znam. Vidjet ću kako će sve završiti , možda ću prekinuti s poslom, ne znam.
Darijo Jukopila zasadio je na Paleri kupusnjače na ukupno pet hektara. Propalo mu je 70 posto uroda.
Umjesto tri tone, beru 300 kila
- Kupus, brokula i karfiol propali su odmah u startu zbog poplava krajem lanjskog kolovoza i početkom rujna, još u vrijeme sadnje. Velike su kiše uništile tek posađene sadnice. Mi živimo samo od ovog posla. Nitko nije znao da će biti takve kiše, nama inače dobro dođe pokoja kiša krajem kolovoza, no ovo je bilo ekstremno. Godinu ranije bila je suša. Uglavnom, svake godine nas nešto potrefi i onda nastaju enormni gubici. U proizvodnju sam uložio oko 140.000 kuna, a propalo mi je 70 posto. Neću ni troškove uspjeti pokriti. Štetu ne možemo nadoknaditi, ranije smo nekoliko godina popisivali štetu i nismo ništa dobili. Sada je recesija, ako se nešto plati, plati se pred izbore tako da ove godine nismo ni prijavljivali štetu. Na nadoknadu imamo pravo samo ako župan proglasi elementarnu nepogodu, a toga nije bilo, pa nema ni prijavljivanja. Nismo ni individualno osigurani, premije su nikakve i jednostavno se ne isplati. Ne znam bi li koja osiguravateljska kuća htjela osigurati urod, mislim da se može osigurati vinograd ili maslinik, ali samo pod određenim uvjetima, veli Jukopila.
Na njegovim je njivama urod sagnjilio, pa će, kaže, podići kredit i za mjesec dana početi posaditi proljetni kupus koji se bere u svibnju i lipnju.
- Ako nešto "izađe" od toga, uložit ćemo u zimsku sadnju. Stalno nešto vrtimo, no u konačnici ne znam koliko je isplativo.
Osim mene, pomažu mi sin i supruga. Sada berem 300 kila dnevno, a u normalnim bih uvjetima brao tri tone, kaže ovaj poljoprivrednik. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ i Jasna ORLIĆ)