Zbog blage zime valja zaštititi masline od paunovog oka

Edi Družetić: Temperature nisu dobre, sve je ubrzano kod biljaka (Milivoj MIJOŠEK)
Edi Družetić: Temperature nisu dobre, sve je ubrzano kod biljaka (Milivoj MIJOŠEK)

Na pulskom području, ali i drugdje uz obalu aktualne su temperature primjerenije ožujku, kaže Petar Radovan, magistar inženjer agronomije i urednik portala Istramet. Dnevne vrijednosti nerijetko prelaze 14 stupnjeva, a uz izostanak jutarnjeg mraza i negativnih temperatura zraka, prosječne dnevne vrijednosti značajno su više od onog što valja očekivati.

Što to znači za poljoprivredne kulture na jugu Istre? Javljaju nam da su već počele izbijati mladice masline, a u nekim vinogradima diplomirani je agronom Edi Družetić iz pulskog Agroprodukta vidio čak i da loza već plače.

Preuranjena vegetacija

- Takva situacija s temperaturama zaista uzrokuje preuranjeno buđenje prirode. U posljednja dva desetljeća primjetno je ranije kretanje vegetacije kod mnogih biljnih vrsta i poljoprivrednih kultura, a naročito se to odnosi na masline koje analizirajući sumu efektivnih temperatura zraka čak 10-ak dana kreću ranije u vegetaciju nego u 80-im godinama prošlog stoljeća, kaže Radovan. Napominje da su biljke, koje se bude iz zimskog mirovanja preuranjeno, odnosno u veljači, iznimno osjetljive na jake udare hladnoće koji itekako mogu nastupiti sve do kraja ožujka, kada pušu marčane bure.

Činjenica je da se moramo navikavati na ovakve pojave. I lani su zabilježena temperaturna odstupanja, a podsjećamo da su se predlani poljoprivrednici "borili" i s još toplijom zimom s izrazito puno kiše.

- Nije stvar samo u padavinama, nego u vlazi u zraku. Ona je dovoljna za razvoj bolesti na nasadima i bez kiše. Ove smo zime imali malo dana s temperaturama ispod 7 stupnjeva celzija tako da se može očekivati kretanje vegetacije pa i razvoj bolesti na nasadima, rekao je diplomirani agronom Franko Raguž iz vodnjanskog Agroturista, zbog čega preporuča češću zaštitu bilja ove sezone.

- Ovakve temperature nisu dobre, a sigurno da nisu normalne. Biljke se pomalo bude, sve je ubrzano, vidio sam da je negdje i loza počela suziti, što se inače zbiva u ožujku. Ipak, ne treba dizati paniku, već smo imali takvih zima. Nije ništa opasno i neće biti veće štete ako se ne dogodi jače zahlađenje u proljeću. Sve ovisi o tome hoće li biti kasnih proljetnih mrazova u travnju, jer velika hladnoća "presječe" biljku kojima su već počeli kolati sokovi, kaže Družetić.

Kaže da je situacija bila još gora prije dvije, tri godine, a posljedice tople zime, koja je pogodovala infekciji maslina paunovim okom, osjećaju se i danas.

- Treba pratiti stanje u maslinicima, vinogradima i voćnjacima. S obzirom na blagu zimu prezimit će neki nametnici poput štitaste uši na voćkama pa voćke treba pratiti i po potrebi špricati. Svakako treba paziti i na one voćke koje se moraju zaštiti kada pupaju, što se inače zbiva koncem veljače i početkom ožujka. Što se tiče maslina, još je uvijek prisutna infekcija paunovim okom. Kada je lijepo i suho vrijeme treba napraviti zaštitu protiv te bolesti. Ali ne bih preporučio sredstva na bazi bakra zbog opadanja lišća, poručio je Družetić.

Potrebna zaštita

Franko Raguž proveo je i nekoliko ispitivanja na Vodnjanštini po pitanju zaraze paunovim okom. Tih desetak analiza pokazalo je da je infekcija najprisutnija na sorti buža i oblica, a najmanje je zahvatila leccino.

- Svakako treba upozoriti maslinare da obave zaštitu protiv paunovog oka ili da je ponove ako su već prskali čim im to vremenske prilike dozvole. Na buži i oblici pod infekcijom je 30 posto lišća, što je puno, a na leccinu je zaraza na manje od pet posto listova, poručuje Raguž.

Noću ni na Učki ispod ništice

I jučerašnja objava dnevnih ekstrema na Istrametu ide u prilog tvrdnji o još jednoj natprosječno toploj zimi. Jučer ujutro zabilježena je najniža temperatura zraka od 1,3 stupnja, što i nije nešto, ako otkrijemo da je izmjerena na Vojaku, na Učki. Na Poklonu je najniža temperatura bila 4,3 stupnja, nakon čega na listi hladnih ekstrema slijede Bale sa 4,9 stupnja. Najviše dnevne temperature kretale su se od 14 do 15 stupnjeva, od sjevera do juga Istre.

- Iako su maksimalne dnevne temperature zraka po kotlinama unutrašnjosti Istre značajno iznad prosječnih, zahvaljujući noćnom ohlađivanju prosječne dnevne vrijednosti ipak su primjerenije dobu godine. U Pazinu je 5. veljače, usprkos maksimalnoj dnevnoj temperaturi zraka od čak 11,7 stupnjeva, i zahvaljujući hladnom jutru od -4,8 stupnjeva, prosječna temperatura iznosila 2,1 stupanj Celzija. Odstupanje je izraženije u višim dijelovima središnje Istre - u isto vrijeme u Žužićima kraj Tinjana na 309 metara nadmorske visine prosječna dnevna temperatura iznosila je 5,1, objašnjava Radovan. (Zvjezdan STRAHINJA)


Podijeli: Facebook Twiter