U ovom periodu istarski pčelinjaci koju daju jedan od najkvalitetnijih medova na svijetu spavaju. Pčelari se tek pripremaju za narednu sezonu koja počinje pojavom prvog cvijeća. Pa iako je sada posla manje, savjesni pčelari svejedno moraju paziti na svoje košnice, posebno u pogledu suzbijanja bolesti, ali i hranjenja pčela.
- Pčele su trenutno u zimskom snu, a to je period dok god je temperatura zraka ispod osam stupnjeva Celzija. Zimski san traje do veljače kada startamo s radovima i lijekovima protiv bolesti na pčelama, odnosno nametnicima. Prvi radovi i kontrole pčelinjaka počinju kada počne cvjetati badem, dakle kada se temperatura zraka digne iznad 10 stupnjeva Celzijusa. U ovom periodu ne znamo u kolikoj su mjeri stradale pčele dok ne počne prvi proljetni cvijet. Onda ćemo vidjeti koliko je propalih pčelinjih društava, kaže nam pčelar iz Baderne Petar Banko, inače savjetnik za pčelarstvo i predavač za uzgoj selekcioniranih matica te predsjednik udruge pčelara Nektar iz Poreča.
Tada kreće kontrola pčela te tretiranje protiv raznih bolesti kao što je varoza ili varoa koja se pojavila u Hrvatskoj 80-tih godina.
- To je tihi nametnik kojeg se ne primijeti na pčelinjaku. Zna čak biti i skriven i ne zna se u kolikoj ga količini ima u košnici. Za prevenciju bolesti varoze koristi se oksalna kiselina. Ona nije štetna i u sebi nema opasnih tvari koje mogu šteti čovjeku. U litru vode se stavlja 3,5 posto oksalne kiseline, 300 grama šećera te se tom tekućinom špricaju pčele, kaže Banko. Šprica se pet mililatara po stazi pčela.
Pčele treba zaštititi i od bakterije nozemoza, svojevrsne prehlade pčela. Za suzbijanje te bakterije koristi se ekstrakt kadulje. Opasna je i bolest Američka gnjiloća koja je, kaže Banko, dosta uzela maha u Istri.
- Ta je bolest jako opasna za pčelinjak, a prepoznaje se po neugodnom mirisu na tutkalo i nateže se. Nevidljiva je i može se otkriti samo po mirisu i maloj rupici na ćeliji, a larva prelazi u trulo stanje. To je bakterija koja napada pčele i ulazi im u crijeva. Za nju ne postoji lijek. Ona se sprječava na način da se kompletan pčelinjak spali. Ako se otkrije na vrijeme, problem se može riješiti po košnicama. Ali ako bolest ulovi maha, onda tu nema spasa. Tada treba spaliti sve pčele. Ujedno, treba dezinficirati pčelarski alat i opremu sterilizirati na 121 stupanj Celzijus da se bolest ne bi prenijela na druge košnice. Također, treba koristiti rukavice. Nažalost, u Istri je ta bolest uzela maha jer mlađi pčelari nemaju iskustva i ne prepoznaju bolest na vrijeme. Zato se ljudi moraju educirati da steknu potrebna znanja, veli ovaj iskusni pčelar koji ima 200 košnica.
Američkoj gnjiloći slična je bolest Europska kuga, ali Banko veli da ona nije tako opasna kao Američka gnjiloća.
- Europska kuga je bolest slična Američkoj gnjiloći. Dakle, isti su simptomi, samo se leglo ne nateže. Leglo jednostavno propada. I u ovom slučaju preporučujem spaljivanje pčelinjaka. Nemam povjerenja u liječenje ove bolesti jer pčele nožicama prenose bolest, veli Banko.
Jedna od bolesti koje u ovom periodu može napasti pčelinjak je i vapnenasto leglo, također bakterijska bolest larvi. (Barbara BAN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU 29. SIJEČNJA