Izložba iz zbirke Adrovic, s osamdesetak radova akademskog slikara Muje Adrovica (1954. - 2010.), otvorena je u novigradskom Muzeju Lapidarium. Otvorila ju je ravnateljica Muzeja Ketrin Milicevic Mijošek, u prisustvu vlasnice zbirke i autorove supruge Jelice Tanasic i njihove djece Matilde i Bashe Adrovica.
Publika do 27. studenog ima prigodu vidjeti i reprezentativan izbor njegovih sacuvanih radova koji su, s popratnom dokumentacijom, crtankama i skicirkama, pohranjeni u Lapidariumu od 2007. godine, zahvaljujuci senzibilitetu tadašnje ravnateljice Jerice Ziherl, te su postali jedna od pridruženih komponenti muzejskog fundusa.
Zbirka je kasnije inventarizirana i dokumentirana, do kraja godine ce biti prijavljena Ministarstvu kulture kako bi stekla status kulturnog dobra, a u ovoj ce se ustanovi potruditi osigurati i sredstva da stanje umjetnina koje je nacelo vrijeme u slijedecih nekoliko godina bude poboljšano.
Mujo Adrovic, rodom iz Ivangrada u Crnoj Gori, diplomirao je slikarstvo u Beogradu, a stvaralacku je zrelost dostigao 1980-tih godina u Porecu, u cijem je umjetnickom krugu pronašao svoje mjesto - sudjelujuci na skupnim izložbama, Rivijerinoj slikarskoj koloniji i samostalno se predstavljajuci u Galeriji Narodnog sveucilišta (danas Maloj galeriji). Aktivno je stvarao sve do pocetka 90-tih, istovremeno njegujuci vlastiti izraz te zaradujuci za život, poput brojnih svojih kolega, profesionalno portretirajuci turiste.
- Ovom smo prigodom njegova ostvarenja organizirali u mikrocjeline, prema tehnici i tematici, kako bi se vidjela sva širina njegovog opusa. U toj je prvoj fazi vidljivo da je uvjerljivo savladavao akademske zadatke slikanja i crtanja prema modelu, pejzaža i mrtve prirode, objasnila je Milicevic Mijošek. Istaknula je da se vec tada javlja ono što ce kasnije prevladati - Adrovicev vlastiti nadrealni svijet ispunjen cudnovatim i misticnim bicima, nositeljima odredenih simbola i poruka, etericnim pojavama i poluljudima-poluzvijerima smještenim u bestežinskim prostorima ili pak tjeskobnim interijerima.
- Znamo da je autora pocetkom 90-tih sustigla bolest od cijih se posljedica, nažalost, nikad nije uspio oporaviti, pa je moguce zapitati se je li možda predosjecao zlu kob koja ce ga zateci, iako je pretenciozno zagovarati takvu tezu. Moguce je samo nagadati kako bi se dalje razvijao autorov izraz. Ono što je sigurno je da je njegova kvaliteta neupitna i da su radovi koje je ostavio vrijedno nasljede, porucila je. (Napisala i snimila Kristina FLEGAR)