U Zavodu za hitnu medicinu Istarske županije zaživjeli su najavljivani projekti videosuradnje u hitnoj medicini, te umrežavanja volontera obučenih za oživljavanje uz pomoć automatskih javnih defibrilatora. Zavod i sve njegove ispostave postale su dio mreže telemedicinskih centara Hrvatske, što omogućava timovima hitne medicine da se o adekvatnoj terapiji i trijaži bolesnika konzultiraju međusobno, s liječnicima specijalistima na hitnom prijemu i onkologiji pulske bolnice te s palijativnom službom Istarskih domova zdravlja. Svi su tako dobili opremu za videokonferencije i telemedicinu.
Tehnologija u službi bolesnika
- Time se postiže pružanje najoptimalnije razine zdravstvene zaštite bez nepotrebnog transporta bolesnika. Djelatnici izvanbolničke hitne službe često se osjećaju bespomoćnima kada dolaskom do bolesnika utvrde da njegove potrebe više spadaju u domenu obiteljskog liječnika i palijativne skrbi, a takvih je više od 70 posto intervencija. Vrlo rijetko hitni timovi mogu liječiti kronične i terminalne bolesnike te se najčešće prevoze na hitne prijeme bolnica. Broj nepotrebnih transporta u bolnicu je u porastu, što opterećuje i izvanbolničke i bolničke hitne službe, kaže dr. Srđan Jerković, ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu.
Ističe da je pružanje palijativne ili primarne medicinske skrbi kroz hitne službe neracionalno za sustav, ali često neefikasno i za pacijenta, budući da se njegovi problemi ne rješavaju, nego se samo isključuju hitna stanja i bolesnik se vraća na daljnju skrb u zajednicu. Uključenjem u Mrežu telemedicinskih centara Hrvatske istarski je Zavod ostvario i uvjete za dobivanje besplatnog brzog interneta putem Carneta - sada internet plaćaju oko 5.000 kuna mjesečno.
Smanjenju, pak, posljedica srčanog udara namijenjen je projekt uvođenja educiranih volontera u rad hitne službe i mapiranje AVD-ova, automatskih uređaja za defibrilaciju, razmještenih po ustanovama i frekventnim javnim mjestima. Pozicije tih uređaja i način uporabe pozna malo koji građanin, ali imamo obučene ljude, članove spasilačkih službi u turističkim središtima, volontere Crvenog križa i HGSS-a koji su prošli tečajeve za oživljavanje.
Besplatna aplikacija za pametne telefone
- Cilj je povećati stopu preživljavanja kod srčanog zastoja i drugih hitnih stanja skraćivanjem vremena od kolapsa do početka reanimacije. Za uspješnu srčano-moždanu reanimaciju i preživljavanje bitno je reanimaciju započeti odmah, najkasnije unutar tri-četiri minute od kolapsa. Problem u Istri je nesrazmjer broja timova Hitne službe i velikog teritorija koji pokrivaju. Postojeći broj timova i uz nadstandard koji plaćaju Županija te gradovi i općine, nije uvijek dostatan za trenutačno pružanje pomoći svakom kome je neodložno potrebna. U vrijeme turističke sezone broj stanovnika se višestruko povećava, čime raste potencijal većeg broja ozlijeđenih, utopljenika i nastanka srčanog aresta, uz smanjivanje protočnosti prometa, kaže ravnatelj Zavoda.
Izrađena je baza podataka AVD uređaja i volontera te besplatna aplikacija za pametne telefone na više jezika (može se preuzeti na adresi http://stayingalive.org/hr.php). Uređaji su mapirani po cijeloj Hrvatskoj i lokacije najbližih sada su dostupne svakome, a prikazane su na interaktivnoj mapi pametnih telefona u odnosu na trenutnu lokaciju korisnika. Mobilnu aplikaciju aktivira dispečer u prijemno-dojavnoj jedinici Zavoda za hitnu medicinu, a obavijest prima educirani volonter/prolaznik samo ako se nalazi u prihvatljivoj blizini unesrećenog. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU