Obilje informacija i fotografija, ali i raritetnog tonskog i videozapisa o tome kako se izrađuju i sviraju sopele, sopelice, dvojnice, mih i mišnice, šurle, kao i svirala od roga i kore, čegrtaljka (škrgetalnica), trščana violina, klarinet, bajs, violiona, bombardin (euphonium) i cindra, uz popis graditelja instrumenta, (od kojih su u prezentaciji spomenuti Martin Glavaš s Kaštanjera, Anton Peteh, Lovro Batelo i Alfonso Konović) te raritetne terenske videomaterijala i filmova o pjevanju (kanat na tanko i debelo, bugarenje, bassi) sadrži novi web-projekt posvećen istarskim tradicionalnim instrumentima i tradicijskoj glazbi Istre koji su predstavili njeni autori, viši kustos Etnografskog muzeja Istre, etnolog i kulturni antropolog Mario Buletić i poznati etnomuzikolog i glazbenik Dario Marušić, stručni suradnik Etnografskog muzeja Istre.
Ova pregledna i sadržajna web-aplikacija pod nazivom "Istarski tradicijski instrumenti online" (na adresi www.iti-museum.com), nastavak su projekta Etnografskog muzeja Istre koji je, kako je rekao Buletić, započeo prije pet godina pokušajem osvježavanja muzejskog postava tradicionalnih instrumenata, nakon čega je 2014. objavljen vrijedan tiskani katalog 'Istarski tradicijski instrumenti iz fundusa Etnografskog muzeja Istre", nagrađen 2015. posebnim priznanjem Hrvatskog muzejskog društva.
Web-zbirka, naglasili su njeni autori, namijenjena je svima, i onima koji ne znaju ništa ili vrlo malo, i onima koji znaju. Stranice nude i široku bibliografsku selekciju, od knjiga do stručnih časopisa, kao i diskografiju, od arhiva Renata Pernića i folklornih grupa do KUD-ova do albuma suvremenih etno glazbenika. Katalog je grafički oblikovala Tihana Nalić, dok je web-aplikaciju izradila pulska FWD grupa.
- Vrijediš onoliko koliko cijeniš sebe, naglasio je u uvodnoj pozdravnoj riječi županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, poželjevši autorima puno 'klikova' na njihove web-stranice i puno čitanja tiskanog kataloga.
Ovaj je projekt realiziran je uz potporu Odjela za kulturu Istarske županije i Ministarstva kulture, a njegovi autori posebno se zahvaljuju odjelu za dokumentaciju zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku na suradnji te samom Institutu za dozvolu za korištenje i objavu vrijedne građe iz njihovog dokumentacijskog fundusa. (Zoran ANGELESKI)