Nakon 135 godina u Plinari u Šijani ugašen je posljednji proizvodni pogon gradskog plina u Hrvatskoj. Od 1880. godine Pula je, kao četvrti grad u Hrvatskoj, koristila gradski plin. Prvo sjedište bilo je na lokaciji današnjeg Vodovoda i koristilo se samo za javnu rasvjetu po gradu, a 1912. godine preseljeno je na područje Stare Plinare i počelo se koristiti za grijanje u domaćinstvima. Od 1968. godine pogon se nalazi u Šijani gdje su jučer istarski župan Valter Flego, gradonačelnik Boris Miletić i direktor Plinare Dean Kocijančić ugasili proizvodni pogon gradskog plina.
Izgrađeno 182 kilometra nove mreže
- Nakon ovog gašenja, uslijedit će dva tjedna priprema za isplinjenje sustava, a od 8. lipnja iz mreže će se sagorijevanjem ispustiti sav gradski plin. Završila je jedna era Plinare, nastavlja se druga, nova era, rekao je direktor Plinare Dean Kocijačić.
Do gašenja proizvodnje gradskog plina došlo je nakon šestogodišnjeg projekta plinofikacije Pule, odnosno mogućnosti korištenja prirodnog plina što je jedan od strateških projekata gradske uprave za gospodarski razvoj i zaštitu okoliša. Za korištenje kvalitetnijeg, čišćeg i jeftinijeg energenta izgrađeno je 182,25 kilometara nove mreže, uloženo 115 milijuna kuna, a na prirodni plin trenutno je prikopčano 10.390 domaćinstava i 517 poslovnih subjekata u Puli.
- U proces plinofikacije grada prirodnim plinom krenuli smo hrabro, 2009. godine dokapitalizirali Plinaru i izgradili novu mrežu što nije bilo lako. Zahvaljujem se svim djelatnicima Plinare i kooperantima, ali i građanima na strpljenju. Nije jednostavno izgraditi novu mrežu i zatvoriti staru, a da sve funkcionira, pogotovo jer se osim plinofikacije po gradu odvijala i izgradnja obalnog kolektora, ali i drugi važni projekti. U prošlosti smo imali eksploziju plina u Puli, curenje plinospreme na Staroj Plinari i sustav je bio na rubu izdržljivosti, a novoizgrađenom mrežom sada smo mirni narednih sto godina. Dokaz da se može uspjeti kada se odlučno krene u projekt, poručio je gradonačelnik Boris Miletić, koji se zadržao u razgovoru s djelatnicima netom ugašenog pogona među kojima su neki u tom pogonu radili posljednjih 28 godina.
Pametno uložena sredstva
Mogućnost plinofikacije Pule uslijedila je nakon što su Grad Pula i INA 2006. godine financirali izgradnju plinovoda preko istarskog ipsilona. Narednu je godinu Plinara izgradila 4,5 kilometra visokotlačnog plinovoda od Gurana prema Puli, a 2008. godine dvije mjerno-regulacijske stanice i 13,6 kilometara plinovoda, da bi u veljači 2009. godine bile puštene u opticaj prve količine prirodnog plina u Puli. Godinu potom počela su prirodni plin koristiti i prva kućanstva.
- Ako imaš cilj naći ćeš i put prema njemu. Trebalo je puno hrabrosti za kretanje u ovakav projekt, ali od danas je normalno imati prirodni plin i mogućnost razvoja na sigurnom ekološkom energentu. Nije bilo jednostavno, uložena su velika sredstva i sigurno bi bilo popularnije da je Grad Pula ta sredstva uložio u sanaciju fasada. Ali ovo pokazuje odgovornost jer unatoč krizi energetska slika Pule, s 182 kilometra nove mreže, ukazuje da su sredstva pametno uložena. Svakako da je 135 godina pogona gradskog plina, odnosno današnje gašenje, povijesni događaj, ali otvaramo novu stranicu povijesti Pule, zaključio je župan Valter Flego. (Goran ROJNIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU