Iako je dovršetak izgradnje pulske bolnice planiran početkom siječnja 2018., taj će rok biti pomaknut za konac te godine budući da su pojedini objekti koji se adaptiraju u lošijem stanju nego što se procjenjivalo, a istodobno se grade i novi objekti. Doc. dr. sc. Irena Hrstić, ravnateljica Opće bolnice Pula, navodi primjer zgrade dijagnostike koja se trenutno adaptira, a čije su instalacije bile u lošijem stanju nego što je predviđeno, stoga je opseg radova morao biti povećan.
- Sličnu situaciju možemo očekivati i pri uređenju postojeće zgrade ginekologije. Stoga se potpuni završetak izgradnje bolnice očekuje koncem 2018. godine, no bolnica će se puštati u uporabu u fazama, pa se tako već koncem ove godine očekuje da dijagnostika (RTG, laboratorij i nuklearna medicina) bude u punoj funkciji. Drugi razlog odmaka od inicijalnog terminskog plana je i "osuvremenjivanje" projekta nove bolnice. To podrazumijeva prilagodbu postojećih projekata suvremenom načinu pružanja zdravstvene usluge. Primjerice, u originalnom projektu postojale su dnevne bolnice, ali puno manje kvadrature. Sad je projekt izmijenjen u skladu s europskim standardima, objašnjava Hrstić.
Više radova
Na tzv. Objektu 1 (budući bolnički stacionar, operacijske sale, anesteziološka intenzivna jedinica i Objedinjeni hitni bolnički prijem) završavaju se gips-kartonski radovi, ugrađuje se aluminijska bravarija i ventilirana fasada. Postavljaju se kabeli jake i slabe struje. Ugrađuju se i instalacije grijanja, hlađenja i medicinskih plinova, nabraja ravnateljica.
Istodobno se gradi novi i stari dio Objekta 2 (poliklinika, dnevna bolnica, jednodnevna kirurgija, dijagnostika), a osobito je intenzivirana adaptacija zgrade dijagnostike.
- Zastoj u adaptaciji postojećeg, starog dijela, gdje se nalazi dijagnostika, nastao je zbog potrebe izvođenja više radova i usklađivanja postojećeg projekta sa stvarnim stanjem objekta nakon demontaže stolarije, podova i pločica. U novom dijelu Objekta 2 obavljaju se gips-kartonski radovi, uz poštivanje dinamike izvedbe s obzirom da će se u veći dio zgrade postaviti oprema financirana iz europskih fondova, ističe Hrstić.
Bolnici je, podsjećamo, iz europskih fondova već odobreno 38,4 bespovratnih milijuna kuna za opremanje dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije. Preostali dio, 47 milijuna, namijenjen građevinskim i instalacijskim radovima, osigurat će se namjenskim kreditom za gradnju nove bolnice, a opremanje počinje početkom iduće godine, paralelno s preseljenjem bolnice. Vrijednost preostale opreme planirane za bolnicu koja će se financirati kreditom procijenjena je na dodatnih oko 150 milijuna kuna.
Na pitanje jesu li još neki projekti prijavljeni na europske natječaje, Hrstić odgovara da u bolničkom Odjelu nabave svakodnevno prate sve otvorene natječaje na koje bi se mogli kandidirati. Dosad, međutim, izuzev navedenog, nije bilo mogućnosti, no u bolnici će i ubuduće nastaviti pratiti dostupna bespovratna sredstva te se, bude li prilike, pravovremeno prijavljivati. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU