Na Dan grada Poreča 21. studenog obilježit će se četvrta godišnjica otvorenja sportske dvorane Žatika.
Osim velikih događanja koja su u Žatiki održana proteklih godina, od Svjetskog rukometnog prvenstva, Davis Cup susreta i muzičkog showa Musikantenstadl, spomenimo i ona svježija. Ove je godine Žatika, između ostalog, ugostila europsko prvenstvo u mačevanju za juniore i kadete, državno prvenstvo za juniore u odbojci, pripreme rukometne i košarkaške reprezentacije, košarkašku utakmicu Hrvatske i Italije, europsko prvenstvo u judu, a treba tome pridodati i svjetsko prvenstvo u plesu, Vinistru, i druga događanja. Dvorana, uvjetno rečeno izgrađena za potrebe SP-a za rukometaše, danas je postala mjesto koje u najvećem dijelu koriste domaći klubovi.
Splitska Spaladium arena je zbog nefunkcioniranja ugovora o javno-privatnom partnerstvu i milijunskih dugova državi te neriješenih imovinskopravnih zavrzlama početkom rujna morala staviti ključ u bravu, no Žatika takvih problema nema jer je u potpunom vlasništvu Grada. Izgradnja je koštala 121 milijun kuna, što je najveća gradska investicija u zadnjih nekoliko godina. Grad, kao jedan od domaćina Svjetskog rukometnog prvenstva, izgradio ju je u samo godinu dana, a podignuta dva kredita danas znatno opterećuju proračun. Onaj veći, u iznosu od 75 milijuna, uzet je na rok otplate do 2033., a drugi od 46 milijuna kuna ima rok deset godina, odnosno do 2018. godine. Troškovi tih kredita godišnje se kreću između 17 i 18 milijuna kuna, na što valja dodati i izdatke održavanja od milijun kuna. Grad nije u sjajnoj financijskoj situaciji, ali oba kredita uspijeva "servisirati". Za razliku od drugih gradova domaćina rukometnog SP-a, država se nije obvezala sufinancirati gradnju Žatike s obzirom na to da je Poreč od Vlade dobio na poklon vrijedno zemljište na Facinki (ondje je u međuvremenu izgrađeno više trgovačkih centara), čijom se prodajom trebala financirati izgradnja dvorane i još nekoliko javnih objekata.
Poduzeće Sport Poreč, koji bi Žatikom trebalo upravljati i komercijalizirati je, Grad je formirao s početkom rada dvorane, ali do danas ono nije nikada aktivirano. Od gradonačelnika Edija Štifanića doznajemo da u sadašnjoj situaciji nije rentabilno imati u funkciji još jedno gradsko poduzeće. Sport Poreč će profunkcionirati kada bude izgrađena još jedna dvorana, ona kod buduće škole u Finidi, jer će tako s dva objekta moći ostvarivati prihodeOve godine za troškove održavanja dvorane predviđeno je milijun i pedeset tisuća kuna, veli Franko Buda, tajnik Sportske zajednice grada Poreča kojoj je od lani do 2015. dvorana povjerena na upravljanje.
- Dnevno kroz dvoranu prođe oko 200 djece, ne treniraju svi klubovi u dvorani, neki kao stolnoteniski i odbojkaški klubovi koriste dvoranu Veli Jože i Palestru. Svi klubovi korištenje dvorane ne plaćaju i u slučaju kad organiziraju natjecanja, veli Buda.
Neovisno o tome koliko to "kruha i igara" svakodnevno košta građane Poreča i neovisno o svakodnevnim polemikama u porečkoj javnosti je li posao gradske vlasti baviti se turističkom promidžbom i na to trošiti novac, protekle četiri godine, koliko je sportska dvorana u upotrebi, iznjedrile su jednu činjenicu - dvorana je bila poprište brojnih događanja. Gotovo da nije bilo dana kad se u dvorani nije nešto dešavalo - što pokazuje da ona služi svrsi, a to je na koncu, kad je objekt već izgrađen, najvažnije. Jer najskuplje je nešto što se ne koristi, kada bi se to još moglo i naplatiti priča bi bila kompletirana, što u vrijeme gospodarske krize više zvuči kao bajka. (Vedrana HABEREITER i Tanja KOCIJANČIĆ, foto M. MIJOŠEK)